Povratna paljba, pad potpore zelenoj tranziciji | greenlash

Zeleni plan i agenda Europske komisije suočeni su s rastućim otporom i negodovanjem, što je na engleskom jeziku karakterizirano neologizmom “greenlash” skrojenim od riječi “backlash” čije je značenje “povratni udar”.

Još uvijek aktualni saziv Europskog parlamenta i Europske komisije odmah je po početku mandata proglasio klimatsku krizu i Europsku uniju poveo u neizvjesnu i skupu “Zelenu tranziciju” iako ona nije bila predmet predizbornih kampanja.

>>>Punionice za električna vozila na svakih 60 km TEN-T, dekarbonizacija pomorskog prometa | EP

Unija se u posljednje četiri godine pokušala ustoličiti u svjetskog predvodnika zelenih tehnologija i dekarbonizacije, no dolazeći paneuropski izbori mogli bi čitavu kompoziciju izbaciti s kolosijeka.

Otpor

Pozivajući se na procjene analitičara i političara Reuters piše da je utjecaj “zelenog povratnog udara” zasada ograničen jer su Parlament i Komisija obveze o smanjenju emisija ugljika uglavile u zakon.

Ipak, znakovi nezadovoljstva u pojedinim gospodarstvima sve su uočljiviji a građanski otpor novim dancima u vrijeme krize životnih troškova sve snažniji.

>>>Tehnički direktor CNN-a: pandemija je potrošna, stvar s klimom može se musti godinama | VIDEO

Primjerice, njemački zakon koji traži dokidanje grijanja na plin i naftu umalo je urušio tamošnju vladajuću koaliciju.

Nizozemska je zbog zakona o smanjenju emisija dušika dobila novu stranku izniklu iz velike seljačke bune. Seljačko-građanski pokret (BoerBurgerBeweging, BBB) nakon izbora slovi kao treća politička sila nacije.

Analitičari bilježe da iskustvom poučene populističke i druge stranke sada sve više osluškuju građanski i narodni puls te ususret regionalnim, nacionalnim i europskim izborima sugeriraju spremnost na promjenu “zelenog” kursa.

>>>Krajnja desnica zakoračila u glavnu struju, postala druga politička sila Njemačke

“Definitivno su drukčije okolnosti nego 2019. kada smo ovo započeli s maksimalnom potporom i političkom spremnošću da djelujemo od… svih stranaka,” rekao je Reutersu europski povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius.

Povjerenik je dodao da posljednje ankete još uvijek pokazuju da velika većina građana brine zbog klimatskih promjena i da postoji snažan poslovni interes za zelenu tranziciju.

>>>Zakon o klimi, kružna ekonomija i 260 milijarda eura dodatnih ulaganja godišnje: Zeleni dogovor

“Imamo tu stabilnu većinu koja podržava zeleni dogovor,” rekao je o aktualnom sazivu Europskog parlamenta. “Ali onda dolazimo do težih dosjea (zakonskih prijedloga EU-a) za koje mislim da je snažan utjecaj (šire) političke rasprave neizbježan,” dodao je.

“Autoritarne odluke”

Navedeno u praksi znači da postaje sve teže i teže progurati zelene zakone, uz sve snažniji otpor pojedinih članica Unije čije administracije odbacuju ambiciozne ciljeve u smanjenju emisija pojedinih plinova ili dokidanju motora s unutarnjim izgaranjem.

Poljska vlada, koju izbori očekuju u listopadu, čak je posegnula za sudskim tužbama kako bi odbacila nadnacionalno nametanje klimatskih politika.

“Želi li EU donositi autoritarne odluke o tome kakva će vozila Poljaci voziti?” upitala je prošlog mjeseca ministrica klime i okoliša Anna Moskwa.

Nathalie Tocci, direktorica talijanskog think tanka za međunarodne odnose Istituto Affari Internazionali, kaže da mjere očuvanja prirode nailaze na još žešće protivljenje od poriva prema dekarbonizaciji jer u Europi postoje snažni poljoprivredni lobiji i manjak novca za poticanje promjena.

>>>Zakon o obnovi prirode podijelio i hrvatske zastupnike | EP

“Ako se zagledate dalje, izbori za Europski parlament iduće godine bit će vrlo odlučujući jer se skupina desnog centra okreće negativnije prema zelenim politikama,” komentirao je Mats Engström iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima