Uzlazni pritisci na plaće jenjavaju širom europodručja što je u velikoj mjeri uvjetovano smanjenjem plaćanja “na ruke”, napisali su iz Europske središnje banke (ECB) u svježem biltenu.
Plaće u europodručju postojano su rasle godinama, a osobito nakon epohalnih emisija novca u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 i podjednako povijesnih inflatornih pritisaka dijelom okinutih divljanjem cijena energenata u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Radnici su na gubitak kupovne moći reagirali industrijskim akcijama i tražili povišice od kojih se veći ili manji dio materijalizirao kroz bonuse ili neformalne isplate na Balkanu kolokvijalno znana kao “plaćanje na ruku”.
“Sada smo u točki procesa dezinflacije u kojoj pritisak prema gore koji dolazi od kretanja plaća popušta,” navodi se u analizi objavljenoj u srijedu. “Nedavno usporavanje rasta naknada po zaposleniku potaknuto je ublažavanjem plaćanja na crno (engl. wage drift).”
ECB očekuje da će normalizacija kompenzacija omogućiti skorašnji povratak nominalnom rastu plaća kroz kolektivne ugovore i pregovore između radnika i sindikata kao glavnom indikatoru.
Takvo gledište krijepi usporavanje rasta plaća kroz sporazume u drugom tromjesečju kada je on iznosio 3.5% u poredbi s 4.8% u prvom kvartalu.
Monetarna politika ECB-a cilja stopu inflacije od 2% u srednjem roku, što je konzistentno sa srednjoročnim rastom plaća za 3%.
Bilten prepoznaje da je očekivani daljnji rast dohotka u pojedinim gospodarstvima, a osobito u Njemačkoj, izazovan za prognoze i izglede, ali očekuje nastavak slabljenja pritisaka.
“Kako je val inflacije prošao, moglo bi doći do određenog sustizanja realnih plaća, ali će pritisak prema gore na dogovoreni rast plaća vjerojatno popustiti,” procijenili su iz središnjice u trenutku kada indikatori iz realnog vremena pokazuju da je gospodarstvo europodručja suočeno s depresijom, a Njemačka s recesijom.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.