PolitikaPreporučeno

Parlament potvrdio Komisiju s najmanje glasova ikad; Musk: ovo je nedemokratski

Druga Komisija Ursule von der Leyen potvrđena je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu s najmanje glasova u zadnja tri desetljeća.

Za potvrđivanje Europske komisije dovoljna je većina zastupnika koji su pristupili glasanju, ne i apsolutna većina svih zastupnika. Glasanje nije tajno, nego poimenično. Od 720 zastupnika Europskog parlamenta, njih 688 je glasalo, od kojih je njih 370 glasalo za, 282 protiv, a suzdržanih je bilo 36.

Demokratski deficit

Glasanje o Komisiji neposredno je komentirao ciparski videoblogger i YouTuber Fidias Panayiotou koji se ljetos natjecao na izborima i neočekivano ušao u Europski parlament gdje je donio dašak prijeko potrebne svježine.

Panayiotou je u videozapisu podijeljenom na X-u opisao postupak saslušanja i potvrde povjerenika i pritom podcrtao “jako značajan detalj”.

“Mi za njih (povjerenstvo) ne možemo glasati pojedinačno, moramo glasati za čitav tim u cjelini, samo s jednim glasanjem. Stoga, ako ne odobravam samo jednog od njih, trebam li glasati za ili protiv? E, pa mislim da čitav sustav biranja ima mnogo mana i da bi trebao biti puno demokratskiji. Komisija je izabrana iza zatvorenih vrata od strane Ursule von der Leyen i vladajućih stranaka u nacionalnim vladama. Činjenica da članovi Europskog parlamenta za njih ne mogu glasati odvojeno nema baš nikakvog smisla,” rekao je Panayiotou.

Njegovu je objavu potom podijelio vlasnik X-a, Elon Musk.

“Ovo je nedemokratski. Europski parlament trebao bi glasovati izravno o pitanjima, a ne prepustiti ovlasti Europskoj komisiji,” komentirao je Musk.

Modaliteti izbora i izostanak izravne participacije birača u odabiru predsjedništva i povjernstva Europske komisije dugo slove kao veliki demokratski deficit. Isto vrijedi i za nemogućnost Parlamenta da djeluje kao zakonodavno tijelo, odnosno da predlaže zakone. Povijesno, Parlament je bio i ostao najslabija institucija u trodiobi vlasti (više u vezanim vijestima).

Najmanje glasova ikad

Kako bilo, sama predsjednica Komisije kada je ponovno izabrana na drugi mandat u srpnju je dobila znatno više glasova nego danas njezina Komisija. Za nju je tada glasalo 401 zastupnik u tajnom glasanju.

Druga Komisija Ursule von der Leyen je dobila 370 glasova, što je 54 posto zastupnika koji su glasali.

Njezina prva Komisija 2019. dobila je 65 posto glasova (461 glas). Njezin prethodnik Jean-Claude Juncker 2014. godine dobio je 61 posto glasova (423). Druga Komisija Josea Manuela Barrosa 2010. godine dobila je 70 posto glasova zastupnika koji su glasali (488). Njegova prva Komisija 2004. dobila je 72 posto (478 glasova).

Predsjednica netom potvrđene Europske komisije i predsjednica Europskog parlamenta Ursula von der Leyen; Foto: Frédéric Marvaux/EP

Prije Barrosa, Komisija Romana Prodija 1999. dobila je čak 87 posto glasova (510). Prodijev prethodnik, Luksemburžanin Jacques Santer dobio je 1995. godine 72 posto glasova (417).

Sam svoj majstor

Zanimljivo je da je u srijedu četvero članova Komisije glasalo za sebe jer su na lipanjskim izborima izabrani u Europski parlament, a njihov zastupnički mandat prestaje s danom kada Komisija preuzme dužnost. To su novi povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Luksemburžanin Christoph Hansen, povjerenik za obranu, Litvanac Andrius Kubilius, izvršna potpredsjednica zadužena za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, Finkinja Henna Virkkunen, i izvršna potpredsjednica za ljude, vještine i pripremljenost, Rumunjka Roxana Mînzatu.

Klupski glasovi

Izvješće portala eunews rezimira da su liberali (Renew Europe – Obnovimo Europu, 77 zastupnika) jedina politička grupa unutar Parlamenta čiji su predstavnici jednoglasno, bez ijednog prebjega, podržali von der Leyen.

Dolazeća visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas koja bi teško prošla kroz zasebno glasanje u EP-u grli predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen; Foto: Mathieu Cugnot

Jednako su zdušni, ali u uskraćivanju potpore bili zastupnici političkih skupina Domoljubi za Europu (84 zastupnika), Ljevica (46 zastupnika) i Europa suverenih nacija (25 zastupnika).

Glasanje je podijelio talijanske zastupnike pa je Liga, koja je u grupi Domoljuba, glasala protiv, dok su Braća Italije premijerke Giorgije Meloni iz skupine Europskih konzervativaca i reformista i Forza Italija iz Europske pučke stranke podržali Komisiju.

Donekle neočekivano, potporu je uskratila i oko polovica od ukupno 53 zastupnika Zelenih. Možebitno uslijed razočaranja što njihova svesrdna pomoć u potvrdi von der Leyen nije rezultirala konkretnim zavjetima o daljnjoj potpori zelenim ciljevima.

Povjerenje Komisiji Ursule von der Leyen također su uskratili svi njemački zastupnici Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) kojima se priključio francuski zastupnik Raphael Glucksmann.

Potporu su uskratila i tri zastupnika iz Slovenije.

Detalji o glasanju u trenutku objave nisu bili dostupni na službenim stranicama Europskog parlamenta, a kad se pojave pronaći ćete ih OVDJE.

Grabancijaš/Hina



Povezane vijesti

Comment here