Broj beba rođenih u Europskoj uniji lani je bio najmanji u povijesti praćenja podataka, pokazali su u studenom osvježeni službeni podaci podcrtavajući razmjere demografskih izazova s kojima se u prvom mandatu neuspješno nosila hrvatska potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica.
Njezini su napori u 2023. godini rezultirali padom broja novorođenčadi na 3.665.000, najnižu razinu od početka prikupljanja usporedivih podataka u 1961. godini.
U postotcima, beba je lani bilo 5.5% manje nego u 2022. godini – što je također povijesni rekord, odnosno najveći godišnji pad u evidenciji.
Brojke, koje je Financial Times izvukao iz povremeno ažuriranih tablica Europskog statističkog ureda, Eurostata, osjetno su manje od očekivanih 4 milijuna rađanja.
Europa postojano demografsko propadanje bilježi od sredine 60-ih godina prošlog stoljeća kada se u današnjim članicama Unije kroz godinu rađalo gotovo 7 milijuna beba.
Brige i nesigurnosti
Analitičari i političari očekuju da će starenje populacije i demografski trendovi izjesti i ugroziti održivost javnih financija i državnih proračuna.
Demografski stručnjaci vjeruju da su prošlogodišnjoj kulminaciji dugotrajnog trenda kumovale brige o klimatskim promjenama, pandemija i najsnažnija plima inflacije u generaciji.
“Moguće je da percipirane nesigurnosti – poput … nesigurnosti posla, rastućih životnih troškova i cijena stanova te višestruke globalne krize, uključujući pandemiju COVID-19, geopolitičke napetosti i klimatske promjene – mogu imati negativni utjecaj na individualne reproduktivne odluke,” rekao je Guangyu Zhang, službenik za populacijska pitanja pri UN-u.
“Mladi imaju veće poteškoće nego prije u etabliranju na tržištu rada, na tržištu nekretnina, a možda i na tržištu pronalaska partnera,” dodao je Willem Adema, viši ekonomist u OECD-u. “To je jedan dio priče koji je prilično jasan.”
Eurostat je zabilježio i pomicanje dobne granice oplođenih žena koje su u 2022. u prosjeku zatrudnjele blizu tridesete, u poredbi s prosječnih 28.8 godina u 2013..
Kroz desetljeće se više nego udvostručio i broj žena koje rađaju u 40-oj godini života ili kasnije, s 2.5% na 6%.
Negativni trendovi pritom su najuočljiviji u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Poljskoj, Finskoj i baltičkim državama – gdje se broj novorođenih kroz desetljeće smanjio za najmanje četvrtinu.
Adema je rekao da bi se vlade trebale pripremiti za budućnost niske plodnosti i razmotriti korake za poticanje imigracije, produktivnosti i razine sudjelovanja radne snage, osobito među ženama.
Stručnjaci pozivaju i na široku potporu mladim ljudima, uključujući u obrazovanju, na tržištu rada, u osiguravanju boravišta ili prebivališta te u sferi mentalnog zdravlja.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.