Europska središnja banka mora snažno reagirati kad su očekivanja o inflaciji suviše niska kako bi spriječila njihovo zadržavanje na neprihvatljivim razinama, izjavio je u četvrtak bivši povjerenik Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove i aktualni guverner finske središnje banke Olli Rehn.
“Mi moramo pripaziti kako bi izbjegli vrstu štetnog ekvilibrija koji proizlazi iz dugotrajno niske inflacije i nultih kamatnih stopa jer bi to značajno ograničilo kapacitet monetarne politike da uravnoteži gospodarski ciklus”, rekao je Rehn u pripremljenoj napomeni.
>>>ECB produbio negativnu kamatnu stopu na -0.5%, najavio novu rundu stvaranja novca
“To bi dovelo do značajno manjeg gospodarskog rasta u odnosu na potencijal i spriječilo napore za jačanje zaposlenosti”, dodao je prema citatu Reutersa.
Europska središnja banka cilja stopu inflacije od blizu ali ispod dva posto u srednjem roku što joj ne polazi za rukom od 2013. godine. Tražene stope nema niti na obzoru dugoročnih projekcija.
Ističući iskustva Japana, Rehn je argumentirao da jednom kad očekivanja o inflaciji predugo ostanu prenisko, dolazi do rizika da ona postanu trajna što vodi niskom rastu cijena, plaća… i ekonomija.
>>>Arhitekt mjera štednje i mjeritelj javnog duga Olli Rehn priželjkuje mjesto guvernera ECB-a
Europska unija je za vrijeme mandata “Barrosove komisije” i Ollija Rehna provela neoliberalne strukturne reforme u svrhu postizanja konkurentnosti na tržištu rada što je rezultiralo erom atipičnih ugovora i rušenjem cijene rada. Deflacijski pritisak u EU su potom pogoršale sanacijske mjere poput aktivnih mjera zapošljavanja i drugih shema koje poslodavcima omogućuju da radnika dobiju za malen ili, u pojedinim slučajevima baš nikakav trošak. Rehn je tek jedan u nizu bivših europskih administratora koji su nakon uočenog strukturnog promašaja reformirali svoja gledišta.
Japanski poučak o prekarnim poslovima
Japan je sličan eksperiment proveo u 1990-im godinama. U odgovoru na rastuću konkurenciju povezanu s globalizacijom, japanske tvrtke su usvojile modele smanjivanja troškova da bi zadržale konkurentnost, posebice u smislu izdvajanja za plaće. Kao rezultat, kompanije su zapošljavale sve manje regularnih radnika i povećavale udio privremenih radnika. Japan je obvezu socijalnih davanja zadržao samo za radnike na neodređeno, stvarajući značajan poticaj za zapošljavanje na određeno. Nedostatak ekonomske sigurnosti u značajnom dijelu radne snage ima posljedice za brojne mlade ljude koji su marginalizirani kao neregularni radnici, odgađaju ili izbjegavaju brak i osnivanje obitelji. Taj trend pogoršava nisku stopu nataliteta i također znači da vladina socijalna politika podrške obitelji nije u skladu s izranjajućim društvenim realnostima. S malim plaćama i ograničenom socijalnom potporom, siromašni radnici ostaju ukopani u siromaštvu,” piše u sažetku istraživanja koje je u posljednjim godinama popularno u Europi gdje ga citiraju protivnici potvrđivanja već potvrđenih eksperimenata.
>>>Velika je kupovna nemoć Hrvatske
Hrvatska je, kao europski prvak radničkog prekarijata, posebice izložena japanifikaciji ekonomije i gospodarstva, što se ovih dana može uočiti kroz oscilacije potrošnje ili deflacijske pritiske u poljoprivredi i industriji.
