Njemačka bi bila velika gubitnica u scenariju u kojem republikanski kandidat za predsjednika Sjedinjenih Država Donald Trump osvaja izbore i nastavlja svoju politiku protekcionizma rezimiranu krilaticom “Amerika na prvom mjestu”.
Trump je u dosadašnjoj kampanji iznio planove o uvođenju carina od 10% do 20% na gotovo sav uvoz, kao i carine od 60 i više posto na uvoz iz Kine, uz obrazloženje da će mjere osnažiti američko gospodarstvo i industrijsku proizvodnju.
Njemački ekonomski institut IW u takvom scenariju vidi “akutnu ranjivost” za najsnažnije europsko gospodarstvo.
Institut je Reutersu ponudio ekskluzivan uvid u procjene da bi američke carine na europski uvoz od 20%, i primjeren odgovor Unije, u 2027. i 2028. godini rezultirali smanjenjem bruto domaćeg proizvoda (BDP) u europodručju za 1.3%. Posljedice za njemački BDP bile bi još izraženije, s padom do 1.5%.
Protekcionizam bi u prve dvije godine Trumpova predsjedanja imao negativan učinak i na američko gospodarstvo čiji bi se BDP u 2025. s carinama od 10% smanjio za 1.3%, a s carinama od 20% za 1.5%.
Negativne posljedice za američki BDP u takvom bi scenariju s vremenom bile sve manje jer bi se uvoz smanjivao brže od izvoza i u konačnici rezultirao sve pozitivnijom trgovinskom bilancom.
Prema aktualnoj prognozi Međunarodnog monetarnog fonda Njemačka će u 2024. biti jedino G7 gospodarstvo koje mršav ili nikakav rast bilježi drugu godinu zaredom. Trgovinski sukob sa Sjedinjenim Državama kao glavnim vanjskim partnerom izgledno bi podrazumijevao težak udarac za već posrnulu industriju.
“Ako uzmete moje gledište da će poticaji u Kini biti razočaravajući, tada Njemačka neće biti iskupljena obnovom rasta u Kini,” komentirao je Jacob Funk Kirkegaard, viši suradnik u Bruegelu, za Reuters.
“A ako SAD postane još veći protekcionist, kratkoročni izvori rasta za Njemačku su vrlo mali,” dodao je.
Na depresivne izglede utječu i drugi faktori, uključujući odsijecanje Rusije od Zapada u kontekstu njezine invazije na Ukrajinu koje je Moskvu natjeralo na zaokret prema Kini.
Njemačka je u novom okolišu izgubila dio kineskog tržišta i SAD je u 2024., prvi put u osam godina, zamijenio ulogu Pekinga i postao glavni trgovinski partner Berlina.
“Polovica njemačkog rasta uvijek dolazi od izvoza i ako pogledate što se događa u svijetu, morate reći da je ovaj potporanj napadnut,” rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck prilikom predstavljanja službene gospodarske prognoze u listopadu.
Njemački izvoz lani se uslijed slabe globalne potražnje i geopolitičkih previranja smanjio za 0.3%. Vlada očekuje da će se kontrakcija nastaviti ove godine, za dodatnih 0.1%.
Istraživanje instituta Ifo predviđa i prelijevanje negativnog učinka trgovinskog rata između Kine i SAD-a. Izvoz u oslabljenu i poljuljanu Kinu mogao bi se smanjiti za gotovo 9.6%.
Studija procjenjuje da bi u scenariju u kojem Washington Pekingu nameće carine od 60% a drugim zemljama od 20% njemački izvoz u SAD mogao pasti za 14.9%.
Posljedice bi bile osobito teške za već poljuljanu njemačku industriju automobila čiji bi izvoz u SAD pao do 32%, i za izvoz farmaceuta, s padom do 35%.
“Predložene carine na međunarodnu robu mogle bi snažno pogoditi proizvodni sektor, produbljujući probleme ionako krhke industrijske baze,” komentirao je Neil Devaney, partner i suvoditelj Weilove prakse za restrukturiranje u Londonu.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.