Peronist Alberto Fernandez novi je argentinski predsjednik prema prvim službenim rezultatima nedjeljnih izbora objavljenima u ponedjeljak poslije ponoći. Nakon 90% prebrojanih listića 60-godišnji Fernandez ima 47.79% glasova, a njegov suparnik, aktualni neoliberalni predsjednik Mauricio Macri 40.71%.
>>>Okršaj neoliberalizma i peronizma na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Argentini: VIDEO
Lokalne TV postaje su i prije službenih rezultata javile da bi peronist izbore mogao dobiti u prvom krugu, što potvrđuju prvi službeni podaci. Kandidati za izravnu pobjedu moraju osvojiti 45% glasova ili 40% glasova uz razliku od 10 postotnih bodova u odnosu na drugoplasiranog.
Argentina je od proglašenja neovisnosti u 1816. bankrotirala osam puta, najspektakularnije u 2001. kad je propustila platiti obrok od 100 milijardi dolara.
>>>Fernandez traži promjenu uvjeta: Argentina ne može platiti dug MMF-u
“Mi smo popravili naše rezultate u odnosu na primarne izbore na nacionalnoj i provincijskoj razini,” izjavio je Santiago Cafiero, glasnogovornik Fernandezove stranke Frente de Todos.
Macri je u primarnim izborima u kolovozu pretrpio neočekivano težak poraz koji je prepao investitore, snažno poljuljao argentinsku ekonomiju i otvorio scenarij prema još jednom nacionalnom bankrotu.
>>>Selektivni bankrot, ‘klasična kapitulacija’ investitora u Argentini
Argentinci su u nedjelju drugi put odlučivali između neoliberalnih politika i mjera štednje desnice i “društvenog ugovora” ljevice čiji je populizam snažno rezonirao među osiromašenim i ekonomskom krizom pogođenim građanstvom.
>>>Argentinski Senat proglasio ‘izvanrednu situaciju s hranom’
“Ja sam glasao za Fernandeza jer sam na ulicama vidio koliko su ljudi nesretni i jer želim zemlju s boljom ekonomijom i većom socijalnom podrškom,” izjavio je za Reuters 71- godišnji Carlos Berenguer ispred biračkog mjesta u četvrti Palermo, Buenos Aires.
>>>Sezona ekonomske depresije i građanskih pobuna
Poraz argentinske desnice prati širi trend u Latinskoj Americi čije dijelove u posljednjim mjesecima tresu žestoki prosvjedi uzrokovani dugogodišnjom ekonomskom depresijom, rastućim siromaštvom i nejednakošću.
