Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je predstavio predizborni godišnji proračun vrijedan 7.3 bilijuna dolara u nastojanju da sumnjičave birače uvjeri da njegova administracija gospodarstvom i javnim financijama može upravljati bolje od Donalda Trumpa.
Biden je temelj proračuna utemeljio na povećanju poreza za korporacije i imućne. Pravednije oporezivanje predstavio je kao ponajbolji put za smanjenje deficita i financiranje socijalnih mjera i izdataka za ublažavanje krize životnih troškova koja pogađa mnoge.
“Vraška” borba
Da bi proračun bio ostvariv, administracija bi u fiskalnoj godini koja započinje u listopadu porez na korporativnu dobit morala povećati s 21% na 28% i prisiliti one s bogatstvom većim od 100 milijuna dolara da plate najmanje 25% poreza na svoje prihode.
Administracija želi zauzdati i smanjiti i cijene lijekova u zdravstvu.
Vlada bi zauzvrat vratila porezne olakšice obiteljima s niskim i srednjim primanjima, financirala programe dječje skrbi, usmjerila 258 milijardi dolara na izgradnju stanova, omogućila 12 tjedana plaćenog godišnjeg odmora za radnike i potrošila milijarde na provedbu zakona.
“Mislite li uistinu da bogati i velike korporacije trebaju još dva bilijuna dolara poreznih olakšica, jer to je ono što on (Trump) želi napraviti,” rekao je Biden na predizbornom događanju u političkom dualizmu sklonoj saveznoj državi New Hampshire.
“Nastavit ću se vraški boriti da to učinim poštenim,” dodao je prema citatu Reutersa.
Predsjednik republikanskog Zastupničkog doma Mike Johnson brzo je odbacio prijedlog rekavši da on reflektira “neutaživ apetit za nepromišljeno trošenje” i “zanemaruje fiskalnu odgovornost”.
Bidenova kampanja muči se u nastojanju da umanji brige glasača o visokim cijenama i smjeru američke ekonomije. Prema Reuters/Ipsos anketi iz siječnja 40% Amerikanca drži da bi Trump bio najbolji za upravljanje gospodarstvom, u poredbi s 31% koji bi izabrali Bidena i 28% onih koji su odbili ili nisu znali odgovor.
Amerika na prvom mjestu
Trump se u utrci za drugi mandat još jednom oslonio na zavjet protekcionizma i krilaticu “Amerika na prvom mjestu” koja izaziva zabrinutost i zebnju transatlantskih partnera.
On je, između ostalog, najavio velike porezne olakšice, oštro povećanje carina na uvoznu robu i smanjenje regulatornih opterećenja za proizvođače energije.
Demokrati javno kude Trumpove porezne olakšice i njihov učinak na produbljenje deficita, ali ih u Kongresu prešutno podupiru, uključujući u razdoblju od 2021. do 2023. godine kada su uživali većinu.
Ključne odredbe Trumpove porezne politike istječu sljedeće godine kada se očekuje veliki okršaj oko porezne politike.
Američko ministarstvo financija u ponedjeljak je objavilo da bi izmjene koje zagovara aktualni predsjednik prihode od poreza kroz 10 godina povećale za 4.941 bilijuna dolara, uključujući više od 2.7 bilijuna dolara namaknutih kroz povećanje opterećenja za tvrtke i gotovo 2 bilijuna dolara od imućnih pojedinaca i imanja.
Prijedlog bi deficit umanjio za tri milijarde dolara, ali ne i preokrenuo trend rasta javnog duga koji je ovih dana segnuo na 34.5 bilijuna dolara.
Deficit bi, unatoč predloženim porezima, u 2025. iznosio 1.8 bilijun dolara ili 6.1% bruto domaćeg proizvoda, nakon čega bi se kroz desetljeće spustio na 4% BDP-a.
Bijela kuća prognozira rast realnog BDP-a od 1.7% u 2024. i 1,8% u 2025. godini. Inflacija potrošačkih cijena ove bi godine trebala iznositi 2.9%, prije hlađenja na 2.3% u 2025. godini.
Očekivana stopa nezaposlenosti iznosi 4% s tendencijom postupnog pada na 3.8%.
Povijesno i poslovično žučni pregovori i čvrsto držanje stranačkih linija o proračunu lani je agenciju za ocjenjivanje kreditnog rejtinga Fitch ponukala da SAD degradira i liši prvoklasnog AAA statusa.
Proračun SAD-a u 2023. godini na kraju je iznosio 6.1 bilijun dolara.
Povezane vijesti
