Europska komisija u četvrtak je u zimskoj gospodarskoj prognozi još jednom pogoršala izglede gospodarskog rasta u europodručju i Europskoj uniji, dok su očekivanja za Hrvatsku ostala bodra.
“Nakon slabog rasta prošle godine gospodarstvo EU-a ušlo je 2024. u slabijem položaju od očekivanog. U zimskoj privremenoj prognozi Europske komisije revidira se rast u EU-u i europodručju na 0.5 % u 2023. s predviđenih 0.6 % u jesenskoj prognozi, te na 0.9 % (s 1.3 %) u EU-u i 0.8 % (s 1.2 %) u europodručju 2024. Očekuje se da će se u 2025. gospodarska aktivnost i dalje povećati za 1.7 % u EU-u i za 1.5 % u europodručju,” rezimirali su u priopćenju iz predstavništva izvršnog tijela u Hrvatskoj.
“Očekuje se da će se inflacija usporiti brže nego što se predviđalo u jesen. Predviđa se da će u EU-u inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) pasti sa 6.3 % u 2023. na 3.0 % u 2024. i 2.5 % u 2025. Očekuje se da će u europodručju usporiti s 5.4 % u 2023. na 2.7 % u 2024. i na 2.2 % u 2025.,” dodaje se.
Za poredbu, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Rusiji čija je invazija na Ukrajinu glavna odrednica gospodarskog propadanja u EU-u, lani je iznosio 3.6% (VOA).
Analitičari Bloomberga prognoziraju da je BDP okidača i pokretača posredničkog rata, Sjedinjenih Američkih Država, u 2023. porastao za 2.7% uz očekivanja o značajnom usporavanju gospodarskih aktivnosti u prvoj polovici tekuće godine.
U nastavku pročitajte zimsku prognozu za Hrvatsku preuzetu sa stranica Europske komisije.
Gospodarska prognoza za Hrvatsku
Procjenjuje se da je rast BDP-a Hrvatske u 2023. ostao stabilan i iznosio 2.6 %, što je nepromijenjeno u odnosu na jesensku prognozu 2023. Gospodarsku aktivnost podržala je domaća potražnja. Na privatnu potrošnju povoljno su djelovala povoljna kretanja plaća i snažno raspoloženje potrošača, dok mjesečni podaci o trgovini na malo upućuju na ubrzanje u četvrtom tromjesečju. Snažan rast ulaganja podržan je sredstvima EU-a, uključujući ona iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., koji su se morali apsorbirati do kraja 2023. Iako se robni izvoz prošle godine smanjio zbog slabe vanjske potražnje, ukupna (neto) trgovina pozitivno je pridonijela rastu u uvjetima snažnog izvoza usluga (uglavnom turizma) nakon uvođenja eura i pristupanja schengenskom području početkom 2023.
Predviđa se da će i realni BDP u 2024. porasti za 2.6 %, uglavnom zbog snažne domaće potražnje i zbog znatnih učinaka prijenosa. To je neznatno iznad jesenske prognoze. Rast potrošnje kućanstava trebao bi se ubrzati jer će se smanjenje inflacije, zaposlenost i realne plaće nastaviti povećavati. Očekuje se znatna potpora rastu plaća od državnog sektora, u kojem su predviđena znatna (jednokratna) povećanja u okviru reforme plaća u javnom sektoru. Predviđa se da će se rast ulaganja i javne potrošnje usporiti, ali i dalje biti stabilan, među ostalim s obzirom na nastavak provedbe plana za oporavak i otpornost i očekivano ublažavanje uvjeta financiranja. Nakon postizanja relativno visokih razina, predviđa se usporavanje rasta izvoza usluga, dok se predviđa ponovni rast robnog izvoza s postupnim oporavkom inozemne potražnje. Međutim, zbog većeg rasta uvoza očekuje se da će neto izvoz dati mali negativan doprinos rastu BDP-a. Predviđa se da će u 2025. rast BDP-a iznositi 2.8 %, što je nepromijenjeno od jeseni, a očekuje se da će se i dalje temeljiti na širokoj osnovi. Očekuje se određeni rebalans, a pozitivan doprinos domaće potražnje vjerojatno će se smanjiti, a vanjska trgovina povećati rast u uvjetima daljnjeg jačanja izvoza.
Inflacija mjerena HIPC-om smanjila se s 10.7 % u 2022. na 8.4 % u 2023., dok je inflacija bez energije i hrane iznosila 8.8 %. Obje su premašile odgovarajuće stope europodručja od 5.4 %, odnosno 5 %. Usporavanje inflacije mjerene HIPC-om tijekom 2023. uglavnom je bilo potaknuto cijenama energije i prerađenih prehrambenih proizvoda. Inflacija usluga pokazala se postojanijom, pri čemu je znatan doprinos usluga povezanih s turizmom uvelike odražavala inozemnu potražnju. Predviđa se da će inflacija mjerena HIPC-om iznositi 2.5 % i 2 % u 2024. i 2025., pri čemu se očekuje da će cijene energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda potaknuti silazni trend, dok se predviđa da će inflacija usluga ostati nepromijenjena. U usporedbi s jesenskom prognozom, to je uglavnom nepromijenjeno za 2024., ali je revidirano naviše za 2025. Postoji rizik od sporijeg pada inflacije od očekivanog zbog pritisaka na troškove plaća, posebno ako ih ne apsorbira dobit poduzeća.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.