Hrvatska udruga banaka objavila je svježe izdanje publikacije HUB Izgledi 2/2023 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
Konsenzus u njihovim očekivanjima rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. godini iznosi 2.3% i nalazi se u rasponu od 2.1% do 2.4%.
>>>Komisija rast BDP-a u 2023. revidirala i umanjila treći put zaredom
Procjena je mrvicu niža od očekivanja drugih institucija, primjerice Hrvatska narodna banka (HNB) i Europska komisija prognoziraju rast po stopi od 2.6%.
Ekonomisti prepoznaju da je glavni pokretač i oslonac osobna potrošnja čiji rast iznosi 2.4% i investicije (3.8%).
Rezultat investicijskog ciklusa pritom je osjetno lošiji od srpanjskih prognoza kada su analitičari očekivali rast od 5.1%.
>>>Prekaljena Tamara Perko nova je direktorica Hrvatske udruge banaka
HUB navodi da je glavni povod za razliku pad realnog izvoza po stopi od 1.7%, na što utječu recesijski vjetrovi u europodručju, uključujući glavne trgovinske partnere poput Njemačke.
Očekuje se da će pad realnog uvoza iznositi još dubljih 3.8% pa će doprinos neto izvoza BDP-u ostati pozitivan.
Pregled podcrtava ulogu osobne potrošnje kao najvažnije sastavnice BDP-a. Visoka prosječna inflacija od 8.1% na kraju je ipak zasjenjena dvoznamenkastim rastom stope plaće od 13.1%, što je dijelom posljedica korekcija po uvođenju eura koje su najuočljivije u javnom i državnom sektoru.
Stegnuto tržište rada, odnosno pad stope nezaposlenosti na 6.4% također je utjecao na prpošnost realne osobne potrošnje.
Rast BDP-a od 2.5%
Ekonomisti banaka u 2024. godini u širokom konsenzusu očekuju rast BDP-a od 2.5%, što je identično prognozama Europske komisije, ali niže od projekcija HNB-a (3%).
Ispod površine njihova se gledišta o strukturi doprinosa rastu BDP-a značajno razilaze u poredbi s prijašnjim prognozama.
>>>HNB prognozira pad cijena, rast BDP-a | 2024.
“Prvo, prognozira se brži rast realne osobne potrošnje (3.1% 2024. naspram 2.4% 2023.). Razlog je usporavanje inflacije. Mjerena kao godišnji prosjek ona bi trebala pasti na 3.6%, uz nastavak rasta prosječne plaće po stopi od 8.6%. Međutim, glavni ekonomisti u prosjeku predviđaju sporiji rast investicija (2.2% 2024. naspram 3.8% 2023.). Kod komponente investicija postoje najveće razlike između individualnih prognoza. Najveći optimist predviđa rast investicija po stopi od 4.2%, a najveći pesimist predviđa pad po stopi od 3%,” piše u publikaciji.
Optimistična prognoza pritom počiva na scenariju oporavka privatnih investicija uz minimalan utjecaj sporijeg povlačenja EU sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za 2014.-2020. godinu.
Pesimistična prognoza predviđa učinak litice koji je povezan sa smanjenim priljevom EU sredstava, uz nastavak stagnacije investicija u privatnom sektoru.
Uvoz i izvoz
Prognoze su ujednačenije u pogledu rasta realnog izvoza i uvoza roba i usluga. Glavni ekonomisti očekuju postupan oporavak gospodarstava u srednjoj Europi predvođen blagim oporavkom u Njemačkoj, tako da bi izvoz mogao rasti po stopi od 3.4% (raspon očekivanja između 2.4 i 5.5%), a uvoz, koji se kreće pod utjecajem rasta domaće potražnje, po nešto većoj stopi, 3.9% (raspon očekivanja između 3.0 i 6.0%). Uz takva kretanja, stopa nezaposlenosti mogla bi pasti na 6.2%. U skladu s vladinim planom, svi očekuju produbljivanje deficita do oko 2% BDP-a, što će zadržati omjer vanjskog duga iznad granice od 60% (prosjek očekivanja na kraju 2024. nalazi se na 60.3%, uz raspon očekivanja od 59.0 do 61,4%).
Inflacija (prosjek na prosjek godine) će i dalje davati doprinos smanjenju omjera javnog duga. Iako je očekivanih 3.6%, uz uzak raspon prognoza između 3.3 i 3.8% osjetno niže od inflacije za 2023. godinu, glavni ekonomisti smatraju da će snažna domaća potražnja cijene u Hrvatskoj držati zagrijanijima od prosjeka u europodručju.
Iz publikacije nije razvidno u kojem su trenutku procijenjeni vanjski učinci, no podaci u realnom vremenu donose postojane negativne revizije, primjerice Bundesbank je 15. prosinca revidirao svoja očekivanja o rastu njemačkog BDP-a u 2024. godine s lipanjskih 1.2% na mizernih 0.4%.
Rast BDP-a manji od 1% u posljednjoj reviziji očekuje i Francuska.
Monetarna politika
Glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekuju stabilnost obvezničkih prinosa u narednom razdoblju na razini od oko 3.5% (10-godišnji). Unatoč tome, predviđaju da će u toku 2024. započeti ciklus monetarnog popuštanja Europske središnje banke koja je referentnu kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja postupno povećala na rekordnih 4.50%.
Anketa pritom otkriva dualizam u očekivanjima o početku popuštanja. Dvoje ekonomista očekuju prvo spuštanje kamatnih stopa u drugom tromjesečju 2024., dok dvoje očekuju početak tek u drugoj polovici iduće godine, prema njezinom kraju.
>>>Šonje motri kroćenje cijena, ‘podvlači crtu’
Dvoje daju i konkretnu prognozu intenziteta smanjenja. Jedan smatra da u toku 2024. slijedi smanjenje za 0.5 postotnih bodova u europodručju i 0.75 postotnih bodova u SAD-u, a drugi uvećava postotne bodove očekivanog smanjenja na 0.75 za europodručje i 1-1.25 za SAD.
Guverner slovenske središnje banke i član Upravnog vijeća ECB-a Boštjan Vasle ovog je tjedna za Reuters rekao da će ECB za procjenu popuštanja inflatornih pritisaka trebati još vremena i da su očekivanja o smanjenju stopa u ožujku ili travnju preuranjena.
Slično je gledište iznio i slovački guverner Peter Kažimir.
S druge stranice, uobičajeno osokoljena njemačka članica odbora, Isabel Schnabel, u posljednjim komentarima ne skriva zabrinutost oko neočekivane brzine i dubine monetarnom politikom uvjetovanog slabljenja gospodarskih aktivnosti.
Većina krojača monetarnih smjernica drži da će eurozona i SAD sletjeti meko, no scenarij tvrdog prizemljenja s ove i one strane Atlantika ostaje otvoren.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
