Turska je u petak iskusila frišku etapu epohalne valutne krize nakon što je središnja banka pod (in)direktnom upravom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u totalno neortodoksnom potezu srezala ključnu (repo) kamatnu stopu za financijski sustav s 15% na 14%.
>>>Erdoğanov ‘iracionalni eksperiment’ tali već epohalno rastopljenu liru
Lira je na potez reagirala posrtanjem za 8%, dok su poslovni lideri iznosili raritetne kritike monetarne politike.
Šef Istanbulske industrijske komore tako je izrazio “začuđenost” odlukom središnje banke da smanji stopu samo da bi dan poslije bila prisiljena na prodaju deviznih rezervi kako bi očuvala ostatke teško ranjenog i oronulog tečaja.
>>>Turska lira najbezvrednija u povijesti
Unatoč intervenciji, lira je posrnula do nove rekordne bezvrijednosti od 17.0705 u odnosu na dolar. Valuta je ove godine izgubila 55% svoje vrijednosti, uključujući teško “krvarenje” za 37% u posljednjih 30 dana.
Veliko (ne)povećanje minimalca
Erdoğan je najavio da će iduće godine povećati minimalnu plaću za 50%, na 4,250 lira (1837 HRK) mjesečno u potezu koji će dodatno potpiriti inflacijske pritiske i potrošačke cijene povećati za 3.5 do 10 postotnih bodova.
Korekcija minimalca utječe na plaće oko šest milijuna radnika, iako se čini izdašnom njihova će kupovna moć zapravo okopniti uslijed deprecijacije valute. Novi će minimalac realno biti siromašniji nego lani kad je, iako upola manji, vrijedio 380 dolara (2538 HRK).
“Mi vjerujemo da je aktualni mix politika u suštini neodrživ,” rekao je o eksperimentiranju turskog predsjednika direktor za ocjenjivanje suverena u EMEA regiji pri S&P Global Ratings, Maxim Rybnikov.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comments (2)
Comments are closed.