Europski danak za ratom u Ukrajini okinutu energetsku krizu nadomak 800 milijardi eura

Iznos potpora i drugih fiskalnih mjera osmišljenih za suzbijanje ratom u Ukrajini uvjetovane energetske krize i krize životnih troškova u Europi je segnuo do gotovo 800 milijardi eura, napisali su u aktualnoj analizi istraživači renomiranog think-tanka Bruegel.

Članice Europske unije na energetsku su krizu od rujna 2021. godine potrošile ili kroz svježe planove namjeravaju potrošiti 691 milijardu eura, Britanija je alocirala 103 milijarde eura a Norveška 8.1 milijardi.

Njemačka na vrhu

Ukupni iznos od 792 milijarde eura, u poredbi sa 706 milijardi iz prijašnje procjene Bruegela objavljene lani u studenom, ukazuje da se situacija nakon američke sabotaže sjevernih tokova i sve širih sankcija na ruske energente pogoršala.

>>>‘Kritična faza’, golemi gubitak bogatstva u Njemačkoj

Očekivano, europski prvak u zaštiti građana i gospodarstva od geopolitičkih i gospodarskih izazova ostaje Njemačka čije su vlasti za potpore i krizne mjere alocirale gotovo 270 milijardi eura – daleko najviše od svih ostalih članica EU-a.

>>>Komisija predstavila okvir za koordinaciju ekonomskih politika u 2023.

Na vrhu se nalaze Britanija, Italija i Francuska koje su pojedinačno potrošile manje od 150 milijardi eura.

Fiskalne potpore u drugim europskim zemljama u poredbi su više nego manje patuljaste.

Njemačka je, zajedno s Danskom i Luxembourgom i na listi najvećih potrošača po glavi stanovnika.

>>>Odgovor na invaziju Ukrajine razara industrijsku bazu Europske unije

U ilustraciji izazova i razmjera fiskalnih potpora, aktualni je danak energetskoj krizi veći od 750 milijardi eura vrijednog Mehanizma za oporavak i otpornost koji je osmišljen i usvojen u jeku pandemije bolesti COVID-19.

Dugoročna (ne)održivost

Bruegel je u izvještaju podcrtao da velika većina državnih potpora nije bila ciljana već je naširoko, kroz ograničavanje cijena ili korekciju PDV-a, subvencionirala poskupljenje energenata.

Istraživači su odvagnuli da je strategija dugoročno neodrživa i da se dinamika mora izmijeniti jer se sve veći broj članica Unije susreće sa suženim fiskalnim prostorom.

>>>EK odobrio nacrt, neutralnost proračuna RH; Dombrovskis ukazao na propuste u zaštiti građana

“Umjesto mjera za suzbijanje cijena, koje su de facto subvencije fosilnih goriva, vlade bi sada trebale osnažiti politike potpore dohotku usmjerene prema dva najniža kvintila raspodjele dohotka i prema strateškim sektorima gospodarstva,” napisao je u pratnji istraživanja analitičar Giovanni Sgaravatti.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima