Biznis i ekonomija

Hamag-Bicro tvrdi da će ‘već idućeg tjedna’ obraditi zahtjeve za covid zajmove iz svibnja

U Hrvatskoj gospodarskoj komori u srijedu je održan sastanak čelnika HGK i Hamag Bicro-a, a glavna tema razgovora je bila poboljšanje međuinstitucionalne suradnje s naglaskom na ubrzavanje i pojednostavljivanje procedura oko dodjele kredita za očuvanje likvidnosti.

>>>Vlada i HAMAG-BICRO dobili zeleno svjetlo Komisije za plasiranje 322 milijuna eura ‘Covid zajmova’

“Kao poslovne institucije moramo vidjeti kako možemo dodatno poboljšati našu suradnju, a  prije svega smo vam htjeli prenijeti pitanja i prijedloge naših članica. Jedna od najaktualnijih tema su krediti Hamag Bicro-a i HBOR-a čija se dodjela mora ubrzati i pojednostaviti jer poduzetnicima nasušno trebaju sva moguća sredstva za očuvanje likvidnosti. Imamo dosta konstruktivnih prijedloga koje ćemo vam prenijeti kako bi u što većoj mjeri olakšali život poduzetnicima,” istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako Komora kao institucija nudi svoju pomoć, ne samo oko kredita, već i na svim drugim područjima.

Marina Rožić, Ivan Barbarić i Luka Burilović; Foto: HGK

HGK je putem Županijskih komora sakupila zahtjeve gospodarstvenika iz cijele Hrvatske te ih strukturirala i prenijela Hamag Bicro-u. Poduzetnici, između ostalog, traže produženje rokova za kredite, refinanciranje postojećih obaveza, a muči ih i to mogu li se sredstva Hamag Bicro-a koristiti uz potpore za očuvanje radnih mjesta. Problem je što na ta pitanja dobivaju kontradiktorne odgovore iz različitih institucija.

Predsjednik uprave Hamag Bicro-a Vjeran Vrbanec pohvalio je komorsku inicijativu da se poboljša suradnja jer je to neophodno u situaciji u kojoj se gospodarstvo našlo zbog pandemije. “Mi sve naše projekte komuniciramo i otvoreni smo za sve sugestije i prijedloge kako poboljšali i ubrzali svoj rad, naročito kad dolaze od tvrtki. Nažalost, imali smo situaciju da nam je u kratkom roku došla enormna količina zahtjeva koja je naše kapacitete opteretila do krajnjih granica. Unatoč tome, već idućeg tjedna ćemo završiti obradu svih zahtjeva za tzv. covid kreditima, kojih je bilo preko 5500,” kazao je Vrbanec, uz napomenu da je, prema njihovim podacima, Hamag Bicro u korona krizi plasirao više sredstava nego sve poslovne banke i HBOR zajedno.

Burilović je poručio kako već sada moramo razmišljati o financijskim instrumentima koje možemo ponuditi gospodarstvu ubuduće, a zajednički je zaključeno da treba raditi na poboljšanju komunikacije institucija s poduzetnicima, kako bi bili što informiraniji o mogućnostima koje im se nude.

>>>‘Covid-19 zajmovi’ za SMEs u iznosu do 750 tisuća kuna i kamatom od 0,25%: Vlada

HGK je po tom pitanju ponudila sve svoje kapacitete kako bi se informacije što direktnije i jasnije prenijele gospodarstvenicima. “Mi tu možemo puno pomoći kroz našu mrežu Županijskih komora te poslovna Udruženja i Zajednice. Također, imamo u sklopu Digitalne komore modul e-financiranje sa svim natječajima, od EU do lokalne samouprave, i ponudama svih poslovnih banaka. U sklopu toga možemo staviti i rubriku s ponudom Hamag Bicro-a i tako se dodatno digitalno povezati,” zaključio je Burilović.

Ivan Barbarić, Luka Burilović, Tomislav Radoš, Iva Čavkić, Mario Turalija, Vjeran Vrbanec i Marijana Oreb; Foto: HGK
Kontekst

Grabancijaš je u svibnju i lipnju primio niz pritužbi i informacija da obrtnici i poduzetnici čija je likvidnost i/ili egzistencija realno ugrožena mjerama za suzbijanje koronavirusa dobivaju odbijenice od nositelja COVID-19 zajmova, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), iako su zahtjeve predali prije iznenadnog zatvaranja natječaja.

>>>Podaci sugeriraju da je potražnja daleko veća od dostupnog novca: COVID 19 zajmovi

HUP je 3. srpnja uputio dopis Vladi RH tražeći pojašnjenje i odgovore na brojne nejasnoće proizašle iz prijave poduzetnika za financijski instrument “COVID-19 zajam za obrtna sredstva”.

>>>HUP traži odgovore, upozorava na nejasnoće i brojne propuste u dodjeli ‘COVID zajmova’

Vlada do danas nije pojasnila što se dogodilo sa sredstvima Europske unije i zašto pojedini obrtnici i poduzetnici odgovor na svoje krizne zahtjeve čekaju već dulje od pet mjeseci.