Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je na otvorenom dijelu 203. sjednice Vlade prijedloge zakona o izmjenama i dopunama – Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakona o kreditnim institucijama.
Marić je podsjetio da je Hrvatska posla Pismo namjere za ulazak u Europski devizni tečajni mehanizam (ERM II), kao i Pismo za ulazak u tzv. Bankovnu uniju. Dodao je da je tim pismima priložen i Akcijski plan s reformskim mjerama, koje je potrebno provesti do svibnja ove godine, kada se očekuje donošenje odluke Europske središnje banke o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom.
>>>Euroskupina prihvatila pismo namjere, objavljen akcijski plan za ulazak u ERM-2 i bankovnu uniju
“Na temelju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Europska središnja banka započela je sveobuhvatnu procjenu za sada pet hrvatskih banaka te se očekuje se da će na temelju konačnih rezultata i procijene donijeti odluku o uspostavi bliske suradnje,” rekao je ministar.
Također, u cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje preciziraju se aktivnosti koje Hrvatska narodna banka poduzima u suradnji s Europskom središnjom bankom.
ESB stvara 20 milijardi euro mjesečno za kupnju korporativnih i/ili državnih obveznica te smanjuje cijenu kreditiranja stanovništva i poduzetnika kroz negativne kamatne stope za financijski sustav.
Nacionalna referentna stopa
Postupak izricanja upravnih sankcija koji vodi Hrvatska narodna banka predstavlja novost koja se uvodi u sustav kažnjavanja.
“Predloženim izmjenama omogućava se HNB-u nalaganje mjera koje će biti potrebno provesti kao rezultat sveobuhvatne procijene koju provodi Europska središnja banka”, kazao je Marić.
>>>Pismo namjere o ulasku u ERM-2 obvezuje vladu na daljnje rasterećenje poduzetništva: ministar
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama dopunjuje se i makrobonitetnim mjerama koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te se propisuje obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS).
Regulira se i razmjena informacija nužnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenata.
>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, ministar Marić je kazao da je cilj omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke s Hrvatskom narodnom bankom, kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.
Negativne kamatne stope, tiskanje novca
HNB-u se omogućuje primjena Smjernicu ESB-a, umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). “Središnjim bankama koje nisu članice euro sustava dana je mogućnost da primjenjuju smjernice uz nacionalnu valutu i prije uvođenja eura”, rekao je Marić.
Također, dodaju se odredbe o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sustavnih rizika.
>>>HNB osnažen, prilagodba zakona ususret ulasku u eurozonu utire put negativnim kamatnim stopama
Daje se i ovlast HNB-u da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da donese provedbene akte za primjenu odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.
Europska središnja banka ima mandat za postizanje inflacije od blizu ali ispod 2 posto u srednjem roku. Kako bi postigla navedeni cilj, u okviru financijske stabilnosti, banka stvara 20 milijardi euro mjesečno za kupnju korporativnih i/ili državnih obveznica te smanjuje cijenu kreditiranja stanovništva i poduzetnika kroz negativne kamatne stope za financijski sustav.
Grabancijaš/Vlada RH
