Komisija predlaže porez na obnovljive izvore energije, redukciju struje

Povjerenica za energetiku Kadri Simson u utorak je u Europskom parlamentu najavila da će Europska komisija predložiti obvezujući cilj smanjenja potrošnje struje i dodatno oporezivanje energetskog sektora kako bi se olakšao pritisak na kućanstva i tvrtke suočene s rekordnim cijenama energenata.

>>>Komisija traži kontrolu cijena, redukciju struje | VIDEO

“Moramo potražnju za električnom energijom riješiti na pametan način. Važno je nametnuti obvezujući cilj za smanjenje potrošnje u vrijeme najveće potrošnje”, kazala je Simson na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, istaknuvši da Komisija smatra kako bi države članice trebale imati fleksibilnost u kreiranju mjera.

>>>Europski proizvođači energije suočeni s principom Robina Hooda

Povjerenica za energetiku je napomenula i da će Komisija predložiti dodatno oporezivanje kompanija koje se bave proizvodnjom električne energije.

“Ovo su izvanredne okolnosti i smatramo da energetski sektor treba dati svoj doprinos. Naftni i plinski sektor ostvaruju ogromnu dobit i moraju pokazati solidarnost“, istaknula je Simson, dodavši kako bi se sredstva od tog poreza mogla iskoristiti za pomoć ranjivim sektorima ili za investiranje u “čistu tehnologiju”.

>>>Pogledajte vizualizaciju divljanja cijena energije u Europi

“Ne postoji čarobni štapić kojim ćemo vratiti cijene na razinu prije rata, ali možemo ovim paketom olakšati pritisak i pomoći građanima”, dodala je.

Kontekst

Komisija bi u srijedu trebala službeno predstaviti cijeli paket mjera za suzbijanje rekordno visokih cijena plina i električne energije.

>>>EU dogovara mjere za kroćenje cijena energenata

Predviđa se da će države članice 30. rujna na sastanku ministra energetike postići dogovor, pri čemu prijedlog Komisije služi kao osnova za pregovore.

Nakon što je Europska unija uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, Rusija je smanjila protok plina zemljama Europske unije koje pokušavaju ruski plin donekle zamijeniti osnaživanjem kapaciteta LNG terminala te uvozom plina iz Azerbajdžana i Sjeverne Afrike.

>>>Rusija zaključila predigru, embargo na plin do ‘kolektivnog’ podizanja zapadnjačkih sankcija

Početkom rujna ruski energetski div Gazprom je objavio da na neodređeno vrijeme zatvara plinovod Sjeverni tok 1, tvrdeći da je to povezano s poteškoćama u servisiranju plinovoda zbog sankcija.

Oporezivanje obnovljivih izvora

Prema nacrtu koji je vidio Reuters Europska komisija predlaže dodatno oporezivanje profita vjetroelektrana, solarnih i nuklearnih elektrana te elektrana na biomasu i otpad.

Komisija će također predložiti mjere za povećanje likvidnosti energetskih kompanija, ali ne i uvođenje maksimalne cijene plina, što su zagovarali Poljska i Italija, navodi Reuters.

Simson je neodređeno govorila o uvođenju gornje cijene za plin koji se uvozi iz Rusije.

>>>Švicarska: zatvorske kazne, 200 eura nagrade za drukanje susjeda koji se griju ponad granice

“Mislimo da bi limitiranje opskrbe plinom koji dolazi iz ruskih resursa također dovelo do poboljšanja, ali treba vidjeti na koji način će to utjecati na države članice koje ovise o ruskom plinu”, kazala je.

Krivci za rast energenata

Klubovi zastupnika lijevo od centra posebno su pozdravili dodatno oporezivanje energetskih kompanija.

“Kucnuo je čas da abnormalne visoke cijene i profite kompanija ograničimo”, kazao je Ville Niinisto iz Zelenih.

S desnice su uglavnom podržavali predložene mjere, ali uz poruku da je potrebno pojačati korištenje nuklearne energije i/ili usporiti energetsku tranziciju.

>>>Gubitak Unipera u prvom polugodištu 12.3 milijardi eura

“Postoje neki koji gledaju samo na zaradu, treba nam više energije, više plina. Moramo usporiti ovu zelenu tranziciju. Europa je pogriješila u mnogo čemu kada je u pitanju energetika“, ustvrdio je Paolo Borchia iz desnog kluba Identitet i demokracija.

“Nuklearni” Sokol

Zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol smatra da “javna vlast mora intervenirati” kako bi zaštitila građane, ali je istaknuo i da su “pojedine europske zemlje napravile veliku grešku kada su povukle ishitreni populistički potez zatvaranja nuklearnih elektrana i tako samo dodatno povećale ovisnost o Rusiji”.

Sokol drži da je nuklearna energija “čisto, jeftino i dugoročno rješenje za Europu” te da je potrebno smanjivati energetsku ovisnost diverzifikacijom izvora i izgradnjom novih transportnih pravaca.

“Pozitivni primjer je Hrvatska koja je izgradila LNG terminal usprkos otporu ljevičarske opozicije”, kazao je Sokol, dodavši da je to strateški projekt kojim je osiguran alternativni pravac opskrbe plinom za cijelu Srednju Europu.

>>>Zapadnjačke sankcije pune ruske državne kofere

Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista (ECR) dan ranije je u raspravi poručio da “smanjenje stakleničkih plinova nije i ne smije biti prvi cilj već sigurna opskrba Europe energijom”, priopćio je ured zastupnika.

Sinčić za obnovu trgovine s Rusijom

Neovisni hrvatski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić na plenarnoj sjednici u utorak je rekao da smatra da “limitiranje cijena neće pomoći jer nitko neće proizvoditi i prodavati proizvode da na njima izgubi” te da je potrebno ukinuti sankcije Rusiji.

>>>Putin: Zapad će se ‘smrznuti poput vučjeg repa iz bajke’

“Dugoročno sve države trebaju težiti energetskoj neovisnosti. Međutim, za zimu koja nam dolazi i sljedeću, ako želimo izbjeći urušavanje europske ekonomije, budućnost bez industrijskih proizvoda, bez dovoljno hrane i grijanja, treba napustiti kontraproduktivne energetske sankcije i obnoviti trgovinu s Ruskom Federacijom”, kazao je Sinčić.

Borell: sankcije su učinkovite

Na svrhovitost uvođenja sankcija Rusiji posebno se za vrijeme aktualnog sata ranije u utorak osvrnuo šef europske diplomacije Josep Borrell.

On drži da su sankcije posebno pogodile ruski ratni stroj ovisan o sofisticiranim zapadnim tehnologijama.

>>>Europske žrtve i sankcije rezultirale rekordnim profitom, izvanrednom dividendom Gazproma

“Sada nije trenutak za slabljenje sankcija. Putin očekuje popuštanje zimi zbog visokog troška. Mi trebamo nastaviti podršku jer vidimo da je učinkovita. Tko bi mogao zamisliti da će šest mjeseci nakon rata ruska vojska biti natjerana na defenzivu i povlačenje”, zaključio je Borrell.

Pratite nas na Google vijestima