Komisija predstavila plan za narušavanje tržišnog natjecanja

Europska komisija u srijedu je predložila plan koji bi trebao osigurati konkurentnost europske zelene industrije, suočene s oštrom konkurencijom Sjedinjenih Država, Kine, Japana i drugih zemalja čije vlade uvelike podupiru domaće proizvođače.

Tim planom Komisija, između ostaloga, nastoji spriječiti bijeg investicija i proizvodnje u području zelenih tehnologija u SAD ili Kinu.

>>>Komisija, inicijator zelenih poticaja, traži odgovor na suparničke zelene poticaje

Japan potiče svoj tehnološki sektor izdavanjem “zelenih obveznica” u iznosu od 140 milijardi eura, Sjedinjene Države u svom Aktu o smanjenju inflacije (IRA) predviđaju 69 milijardi eura subvencija i poreznih olakšica, dok Kanada, Indija, Velika Britanija i mnoge druge zemlje najavljuju da će poticati investicije u čiste tehnologije.

Uz to, europska je industrija suočena s visokim cijenama energije, koje znatno utječu na njezinu konkurentnost.

>>>ArcelorMittal gasi visoku peć, zaustavlja proizvodnju čelika u ‘nekonkurentnoj’ Njemačkoj

EU želi biti predvodnik u brzorastućem tehnološkom sektoru s nultim neto emisijama stakleničkih plinova.

>>>EU traži novi okvir za državne potpore, promicanje (ne)konkurentnosti

“Želimo predvoditi revoluciju u području čistih tehnologija”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavljajući plan.

Narušavanje tržišnog natjecanja

Zelenim industrijskim planom želi se pojačati konkurentnost europske industrije s nultom neto emisijom stakleničkih plinova i olakšati brzi prijelaz na klimatsku neutralnost.

>>>Četiri zemlje traže dominaciju u opskrbi EU-a zelenom energijom | Esbjerška deklaracija

Plan predviđa fleksibilnija pravila o državnim potporama, preusmjeravanje postojećih europskih fondova za poticanje zelenih tehnologija, brže izdavanje dozvola za zelene projekte, ulaganje u stjecanje vještina na tržištu rada i zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se osigurala opskrba kritičnim sirovinama.

>>>Von der Leyen u Davosu: Imamo plan, Zeleni industrijski plan | plansko gospodarstvo

Komisija predlaže privremeno fleksibilnija pravila za odobravanje državnih potpora u investicije u obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju industrije.

No tu postoji opasnost za jedinstveno tržište budući da države članice nemaju iste ili slične fiskalne kapacitete za poticanje proizvodnje, što onda narušava pravilo o jednakim tržišnim uvjetima za sve.

>>>Parlament raspravljao o troškovima, socijalnoj osjetljivosti zelene tranzicije

Stoga, Komisija kao kratkoročno rješenje predlaže da se iskoriste neiskorištena sredstva iz plana za oporavak od pandemije u iznosu od oko 225 milijardi eura.

>>>10 europskih zemalja protiv novog zaduživanja za zelenu tranziciju

U okviru plana EU sljedeće generacije osigurana su sredstva od kojih se veći dio dodjeljuje državama članicama kao bespovratna sredstva, a dio kao povoljni zajmovi.

U svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost države članice su preferirale bespovratna sredstva, tako da je dio namijenjen za povoljne zajmove ostao uvelike neiskorišten.

Fond za europsku suverenost

Kao srednjoročno rješenje Komisija namjerava predložiti uspostavu Fonda za europsku suverenost u okviru revizije višegodišnjeg proračuna EU-a sredinom ove godine.

>>>Komisija predstavila okvir za koordinaciju ekonomskih politika u 2023.

Komisija je u srijedu predstavila dokument koji će poslužiti kao podloga za raspravu za izvanredni samit čelnika EU-a 9. i 10. veljače u Bruxellesu, koji će u cijelosti biti posvećen konkurentnosti europskog gospodarstva i migracijama.

Konkretne zakonodavne prijedloge Komisija je najavila da će objaviti prije redovitog proljetnog samita čelnika EU-a u ožujku. Riječ je o zakonu o industriji s nultom neto emisijom i zakonu o kritičnim sirovinama.

Članak 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Prijedlog Komisije izravno krši i suspendira Članak 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji postulira da je svaka potpora “koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama.”

Kršenje temeljnog Ugovora nije neuobičajeno za Komisiju pod upravom Ursule von der Leyen. Izvršno je tijelo u jeku pandemije naručilo monstruozne količine cjepiva i osmislilo shemu koja cijepljenjem i docjepljivanjem ili postojanim testiranjem – covid potvrdama i propusnicama – uvjetuje temeljne slobode, poput rada i kretanja (Članak 3. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članak 4. stavak 2. točka (a) te članci 20., 26. i 45. – 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Pratite nas na Google vijestima

Grabancijaš/Hina