“Zajedno s 30 tisuća građana koji su se potpisima pridružili našoj kampanji ‘Nije dobro za pomorsko dobro’, uz snažan angažman civilnog društva i mnogih pojedinaca, uspjeli smo natjerati HDZ da odustane od najspornijih odredbi Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Iako je i tekst prijedloga Zakona koji ulazi u drugo čitanje i dalje loš i manjkav, spriječili smo otimanje i uništavanje naših plaža,” rekla su u nedjelju na konferenciji za novinare zastupnice i vijećnici stranke Možemo!, koji su radili na kampanji “Nije dobro za pomorsko dobro”.
>>>Možemo! upozorilo na ‘zakon opasnih namjera’, uzurpaciju pomorskog dobra | VIDEO
Saborska zastupnica Ivana Kekin podsjetila je da je Možemo! prije gotovo pola godine pokrenuo kampanju protiv štetnog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, gdje su vijećnici i članovi stranke organizirali niz javnih rasprava o štetnom prijedlogu, od Pule i Rijeke, preko Splita, Visa, Dubrovnika, sve do Korčule, i prikupili više od trideset tisuća potpisa protiv takvog Zakona, kojim bi se dozvolila faktička privatizacija plaža, kao i cijeli niz odredbi na štetu lokalnog stanovništva i prirode.
“HDZ i dalje nema volje na istinski odgovoran i održiv način urediti upravljanje plažama i pomorskim dobrom, ali su od prvog do drugog čitanja prijedloga Zakona bili prisiljeni odustati od čitavog niza najspornijih odredbi. Time je dobivena jedna velika bitka za javno pomorsko dobro koje će moći i dalje koristiti sve građanke i građani, a drugu nastavljamo u Saboru, amandmanima koje ćemo podnijeti i na Prijedlog u drugom čitanju”, najavila je Kekin.
Rezime izmjena
O glavnim izmjenama u odnosu na prijedlog Zakona u prvom čitanju govorio je Nebojša Zelič, vijećnik Možemo! u Gradskom vijeću grada Rijeke.
>>>Možemo! započelo kreaciju i promicanje novih vizija i načela upravljanja obalom
“HDZ je morao odustati od izrazito sporne formule spajanja općeg dobra i privatnog vlasništva u tzv. jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, koja u novom tekstu više ne postoji. Također, nestala je i apsurdna ‘morska plaža ispred hotela, kampa ili turističkog naselja’, odnosno plaža koja bi bila funkcionalna cjelina s hotelom, kampom ili turističkim naseljem”, rekao je Zelič.
Pojam plaže za posebnu namjenu je sad jasno definiran i obuhvaća isključivo javne zdravstvene ustanove i nudističke plaže.
Iznimno je važno, rekao je Zelič, što više nema odredbe kojom je bilo moguće da svaka uređena plaža dana u koncesiju može imati 50 posto površine namijenjene isključivo gospodarskoj djelatnosti, odnosno 70 posto ako je van naseljenog mjesta. Umjesto toga, sadašnji prijedlog kaže da cijela plaža mora biti dostupna svima na korištenje dok su površine za gospodarsku namjenu smanjene.
Jasnije, kvalitetnije definicije
U novom prijedlogu zakona više nema brojnih “iznimki”, već jasno piše da se koncesijama za plaže ne može isključiti opća uporaba pomorskog dobra, nema ograđivanja, ograničavanja prava korištenja niti naplaćivanja, a nema ni iznimki koje su dozvoljavale nositeljima koncesije da u određenim okolnostima grade na pomorskom dobru neovisno o tome da li je ta gradnja vezana uz javni interes i javnu uporabu.
“Prijedlog zakona koji je bio u prvom čitanju uopće nije bavio zaštitom obale i mora i čitavog ekosustava, od prekomjernog nasipavanja i uništavanja bio raznolikosti, na što smo kao zeleno-lijeva opcija i te kako glasno upozoravali,” podsjetio je Zelič uz ocjenu da su sada puno jasnije i kvalitetnije definirana pravila tko, kako, čime, koliko i pod kojim uvjetima može dohranjivati plaže.
Ali važnije od toga, nasipavanje mora ljudskom radnjom i odlaganje materijala na morsku obalu ili u more, jasno piše u Zakonu – nije dopušteno! Dapače, smatra se građenjem i može se izvoditi samo unutar građevinskog područja i u okviru zahvata za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i dokumentaciju vezanu uz zaštitu okoliša, rekao je.
Ne damo obalu!
Marko Giljača, vijećnik u Županijskoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije novinarima je rekao da ni ovakav prijedlog Zakona nije dobar, ali je značajno bolji od teksta iz prvog čitanja.
“Snagom rada na terenu i podrškom 30 tisuća potpisa građana u kampanji ‘Nije dobro za pomorsko dobro’, zajedno smo uspjeli spriječiti monetizaciju hrvatske obale i natjerati premijera Andreja Plenkovića da se povuče pred snažnom porukom javnosti – Ne damo obalu!”, rekao je i podsjetio kako se Vlada hvalila da je riječ o odličnom prijedlogu Zakona, a onda su se pod pritiskom građana morali povući.
>>>Možemo zavjetovalo obranu javnog dobra, borbu protiv ograđivanja i naplaćivanja plaža
“Upravo zbog svih nas koji smo jasno rekli “Nije dobro za pomorsko dobro!”, donekle je uspostavljena ravnoteža između gospodarskog korištenja, zaštite i potreba građana, a HDZ je morao odustati od ograđivanja plaža, ograničavanja pristupa pomorskom dobru, od ograđenih hotelskih plaža, od nekontroliranog nasipanja i dohrane, od preizgrađivanja”, rekao je vijećnik.
Još ima loših, ‘opasnih’ odredbi
Dušica Radojčić, vijećnica u Gradskom vijeću Grada Pule u obraćanju je rekla da je u novom tekstu ipak otklonjena opasnost da se izgubi sama bit pomorskog dobra kao općeg dobra, ali je ocijenila kako je u nekim člancima prijedlog zakona i dalje izrazito loš.
Vijećnica je rekla da pojedine odredbe otvaraju ili ostavljaju mogućnost zloupotrebe, neki ostavljaju dojam da su a-la-carte za poznate naručitelje, nekima se nastavlja s daljnjom centralizacijom odlučivanja, otvaraju se i novi problemi u korištenju pomorskog dobra.
Konkretno, navela je, omogućava se izvlaštenje privatnog zemljišta na obali, koje izvorno nije bilo pomorsko dobro, a preko kojeg se želi izgraditi obalna šetnica: “Ovaj članak izgleda kao naručen za recentni slučaj izgradnje Petram Resorta u Savudriji, gdje je Grad Umag u želji za pogodovanjem vlasniku resorta odlučio izgraditi šetnicu preko privatnog zemljišta, a vlasnici se u obrani svog vlasništva suprotstavili bagerima i ne dopuštaju nastavak radova”.
>>>Rasprava rezimirala nezadovoljstvo, opstrukcije i pogodovanja | Referendum za Lungomare
Taj dio hrvatske obale zadnjih je tjedana poprište najveće devastacije i uzurpacije pomorskog dobra u cijeloj državi, istarska Vruja na steroidima, upozorila je Radojčić i dodala kako HDZ ovakvim novouvedenim člankom Zakona želi “riješiti” problem s buntovnim vlasnicima koji ne žele dati svoju zemlju za izgradnju šetnice za privatnog investitora.
“Naročito je opasna odredba da se građenje na česticama koje neposredno graniče s pomorskim dobrom ne smije izvoditi na udaljenosti manjoj od 5 metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja, te manje od 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Treba zamisliti gradnju na 5 metara i 25 metara od pomorskog dobra, npr. nedirnute obale da bi se shvatilo što sve ovakva odredba omogućava”, rekla je.
Zastupnice i vijećnici konferenciju su zaključili pozivom građanima Hrvatske da s vlasti maknu HDZ, što je najsigurniji način da se očuva pomorsko javno dobro i prelijepa obala.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš/Možemo!
