Državni zavod za statistiku (DZS) bilježi popuštanje inflatornih pritisaka u Hrvatskoj gdje su cijene u prosincu 2022. bile 0.3% niže nego u studenom, dok su na godišnjoj razini porasle za 13.1%.
Inflacija u Hrvatskoj postojano je rasla od kraja 2020. godine.
Cijene su počele ključati lanjskog kolovoza kada je zabilježen njihov najveći rast na godišnjoj razini u povijesti praćenja podataka.
Stopa se u lipnju popela na 12.1%, a u srpnju na 12.3% gdje se zadržala i u kolovozu, prije daljnjeg propinjanja na 12.8% u rujnu, 13.2% u listopadu i 13.5% u studenom.
Detalji
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Hrana i bezalkoholna pića, za 19,0%, Restorani i hoteli, za 17,1%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 16,1%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 16,0%, Odjeća i obuća, za 12,1%, Razna dobra i usluge, za 11,5%, Rekreacija i kultura, za 9,6%, Prijevoz, za 8,4%, Alkoholna pića i duhan, za 5,3%, te Zdravlje, za 4,6%.
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Prerađeni prehrambeni proizvodi, za 18,0% (doprinos porastu od +4,06 postotnih bodova).
Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Hrana i bezalkoholna pića, za 1,2% (doprinos porastu od +0,31 postotni bod), Alkoholna pića i duhan te Rekreacija i kultura, po svakoj skupini za 0,8% (+0,04 postotna boda), Razna dobra i usluge, za 0,7% (+0,04 postotna boda), Zdravlje te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 0,5% (+0,02 postotna boda) te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,3% (+0,02 postotna boda).
Porast cijena ublažio je pad cijena u skupinama Prijevoz, za 4,0% (doprinos padu od -0,59 postotnih bodova, snižene cijene goriva za osobna prijevozna sredstva), Odjeća i obuća, za 2,8% (-0,16 postotnih bodova) te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,6% ( -0,10 postotnih bodova).
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2022. u odnosu na studeni 2022. u prosjeku su niže za 0,1%. U odnosu na prosinac 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7%, dok su u godišnjem prosjeku više za 10,7%.
Komentar HGK
Inflatorna kretanja neposredno je komentirao glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja čiji osvrt prenosimo u cijelosti.
U prosincu su potrošačke cijene prvi put tijekom 2022. godine pale za 0,3 posto na mjesečnoj razini te je godišnja stopa inflacije iznosila 13,1 posto, niže od rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenom. U cijeloj 2022. godini potrošačke cijene prosječno su porasle 10,8 posto a kako je 2022. godina ujedno bila zadnja u kojoj smo koristili kunu, nameće se zaključak kako posjedovanje vlastite valute, pa čak i kada je stabilna, nije jamstvo niske inflacije.
>>>Šonje ponudio uvid u ‘ljetnu anomaliju’, ukazao na neposredno smirivanje inflacije
I ne samo to, već su i stope inflacije u članicama EU u Istočnoj Europi izvan europodručja više u odnosu na Hrvatsku.
Drugo, kada pogledamo potrošačke cijene u prosincu u europodručju, vidimo da Hrvatska gotovo u korak prati trendove u europodručju. Naime, isto kao u Hrvatskoj, cijene u europodručju pale su 0,3 posto, dok su cijene usluga porasle 0,7 posto, a cijene dobara u koje ulaze i naftni derivati niži za 0,7 posto na mjesečnoj razini. To pokazuje da je Hrvatska dobro ekonomski integrirana u europodručje.
Time zapravo želim poručiti da je hrvatski ulazak u europodručje baš u ovom trenutku ispravan.
>>>Hrvatska euro usvaja u ‘prokletom trenutku’ | analiza
Kada malo bolje proučimo detalje današnje objave DSZ-a, dolazimo do činjenice da su cijene hrane u prosjeku prošle godine porasle 16,4 posto, odnosno da skoro 40 posto porasta potrošačkih cijena možemo pripisati hrani. Ovi su podaci prosjek za cijelo društvo.
U prosjeku također znamo da su raspoloživi dohoci pali. Međutim, za građane s nižim prihodima, kada uzmete u obzir da je hrana upravo najveći razlog za prošlogodišnju visoku inflaciju, jasno je da je kupovna moć za dobar dio građana još više pala.
>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem
Upravo je ta činjenica jedan od razloga zašto mjesecima ponavljamo da će niža potražnja ove godine utjecati na inflaciju. Odnosno, koliko god su poremećaji u lancima opskrbe bili faktor više inflacije u 2022. godini, toliko će ove godine potražnja igrati važniju ulogu u određivanju visine inflacije.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
[…] je blago hlađenje zabilježeno u prosincu, kada je godišnja stopa iznosila […]