Utjecajni njemački dnevni list Berliner Zeitung na svojim je web stranicama objavio realpolitički intervju s bivšim njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom znamenitom prema dobrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Razgovor, koji evolvira oko geopolitike, unutarnjih i vanjskih pitanja, potvrđuje niz marginaliziranih činjenica o uzrocima, povodima i posljedicama rata u Ukrajini.
>>>Schröder: pritisak SAD oko LNG-a iz koristoljublja, ne prijateljstva
Grabancijaš donosi transkript relevantnog dijela intervjua koji počinje s promišljanjem da bi Europljani trebali pokazati neovisnost od Sjedinjenih Američkih Država u promicanju primirja i mira u svojem istočnom susjedstvu.
Što bi se moglo napraviti?
“U 2022., dobio sam zahtjev iz Ukrajine s pitanjem mogu li posredovati između Rusije i Ukrajine. Pitanje je bilo mogu li Putinu prenijeti poruku. Našao bi se i netko tko bi imao vrlo blizak odnos sa samim ukrajinskim predsjednikom. Bio je to Rustem Umerov, sadašnji ministar obrane Ukrajine. Pripadnik je krimsko-tatarske manjine. Tada se postavljalo pitanje: Kako završiti rat?”
Kako?
“Ima pet točaka. Prvo, ukrajinsko odricanje od članstva u NATO-u. U svakom slučaju, Ukrajina ne može ispuniti uvjete. Drugo, postoji problem jezika. Ukrajinski parlament je abolirao dvojezičnost. To se mora promijeniti. Treće, Donbas ostaje dio Ukrajine. No, Donbas treba veću autonomiju. Radni model bio bi onaj Južnog Tirola. Četvrto, Ukrajina također treba sigurnosne garancije. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda plus Njemačka trebali bi pružiti te garancije. Peto, Krim. Koliko je Krim ruski? Za Rusiju, Krim je više od pojasa zemlje, on je dio povijesti. Rat bi se mogao okončati kad ne bi bilo geopolitičkih interesa.”
I međunarodnog zakona.
“Da, ali ovo nije samo pitanje zakona. Jedini koji mogu podmiriti rat protiv Ukrajine su Amerikanci. Na mirovnim pregovorima u Istanbulu u ožujku 2022. s Rustemom Umerovom, Ukrajinci nisu pristali na mir jer im to nije bilo dozvoljeno. O svemu o čemu su razgovarali, prvo su morali pitati Amerikance. Poveo sam dva razgovara s Umerovim, zatim sastanak u četiri oka s Putinom, pa s Putinovim izaslanikom.
>>>Anamneza rata – kronologija neovisne Ukrajine
Umerov je otvorio razgovor pozdravima Zelenjskog. Kao kompromis za sigurnosna jamstva Ukrajine predložen je austrijski model ili model 5+1. Umerov je mislio da je to dobra stvar. Volju je pokazao i na ostalim točkama. Također je rekao da Ukrajina ne želi članstvo u NATO-u. Također je rekao da Ukrajina želi ponovno uvesti ruski (jezik) u Donbas. Ali na kraju se ništa nije dogodilo. Moj je dojam bio da se ništa ne može dogoditi, jer se sve ostalo odlučivalo u Washingtonu. To je bilo kobno. Jer rezultat će sada biti da će Rusija biti čvršće vezana za Kinu, što Zapad ne bi trebao željeti.”
Prema Ukrajini, masakri u Buči, koje su počini Rusi, doveli su do kraja pregovora.
U vrijeme razgovora s Umerovim, 7. i 13. ožujka, ništa se nije znalo o Buči. Vjeruje da Amerikanci nisu željeli nikakav kompromis između Ukrajine i Rusije. Amerikanci vjeruju da Rusiji mogu držati malenom. Sada je slučaj da dva aktera, Kina i Rusija, koje ograničavaju Sjedinjenje Države, udružuju snage. Amerikanci vjeruju da su dovoljno snažni da obje strane drže pod kontrolom. Prema mojem skromnom mišljenju, to je pogreška. Treba samo pogledati koliko je sada američka strana rastrgana. Pogledajte kaos u Kongresu.
Mislite li da se mirovni plan može nastaviti?
Da. I jedini koji to mogu inicirati su Francuska i Njemačka.
Ali kako se Rusiji može vjerovati? U siječnju 2022., još uvijek se govorilo da Rusi nisu željeli rat s Ukrajinom.* Onda, kad su Rusi upali u Donbas, govorilo se da Rusi ne žele u Kijev. Sva ta obećanja su prekršena. Zašto se ne bismo bojali da će Rusi ići i dalje?
“Mi nemamo prijetnju. Ovaj strah da bi Rusi mogli doći je apsurdan. Kako bi oni trebali poraziti NATO, a kamoli okupirati Zapadnu Europu?
*Grabancijaš čitatelje podsjeća da su Sjedinjene Američke Države 12. siječnja 2022. godine odbile pružiti sigurnosne garancije (vanjska poveznica, abcNews) i tako propustile spriječiti najveće krvoproliće kojem Europa svjedoči od Drugog svjetskog rata.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
