The Economist bilježi ‘iznenađujuću otpornost’ ruskog gospodarstva

The Economist je početkom travnja započeo s izvještavanjem koje odudara od procjena i ocjena zapadnjačkih političara da snažne sankcije Rusiji vode njezinom gospodarskom slomu.

Renomirani izvor sada donosi nove podatke i nastavlja podupirati takvo gledište.

>>>Komisija predstavila šest stupova petog paketa sankcija Rusiji

Britanski tjednik u posljednjem izdanju piše da je Rusija naizgled izdržala epohalnu baražu na gospodarskoj bojišnici. Njezina je monetarna politika – uključujući posezanje za kontrolom kapitala i odriješito povećanje već visokih kamatnih stopa za financijski sustav – stabilizirala nacionalnu valutu koja sada kotira na predratnim razinama.

“Iznenađujuća otpornost”

Zasad je izostao i predviđeni bankrot, odnosno propust u namirivanju obveznica, iako je dio zajmodavca prisiljen ili je odlučio prihvatiti konverziju njihova plaćanja u rubalj.

>>>Rusija će se od ‘prisilnog bankrota’ braniti na sudu | ministar

The Economist u članku “Rusko je gospodarstvo ponovno na nogama” piše da je “realna ekonomija iznenađujuće otporna” iako su potrošačke cijene od početka godine porasle za više od 10%.

>>>Zavirite u Putinov ‘ratni kovčeg’

Na trendove utječe inicijalna deprecijacija rubalja što je uvoz učinilo skupljim, kao i masovno povlačenje zapadnjačkih kompanija s ruskog tržišta koje je smanjilo opskrbu.

Uočljiv je i rast broja tvrtki koje kasne s isplatom plaća.

Podaci iz realnog vremena

Unatoč navedenom, podaci u “realnom vremenu” otkrivaju da se gospodarska aktivnost drži i održava. Podaci najveće ruske banke, Sberbank, otkrivaju da je ukupna potrošnja energije pala u zanemarivim količinama, dok je konzumacija u ugostiteljskom sektoru nakon ožujske stanke nastavljena s relativnom slobodom.

>>>Kremlj osudio ‘gospodarsko razbojništvo’, izrazio uvjerenje u povratak ‘samootpisanih’

U potvrdi da inicijalna financijska panika popušta, središnja je banka 29. travnja svoju ključnu kamatnu stopu spustila sa 17% na 14%. Rusko gospodarstvo nesumnjivo ostaje na putu kontrakcije, no pojedine zapadnjačke prognoze o posrtanju bruto domaćeg proizvoda do 15% na godišnjoj razini više se ne doimaju izglednima.

Izolirano, samodostatno i neovisno gospodarstvo

The Economist podsjeća da je Rusija uslijed američke geopolitičke dominacije i ususret ratu slovila kao relativno zatvorena ekonomija, što ograničava utjecaj sankcija, ali kao najveći razlog za njezinu otpornost navodi fosilna goriva.

>>>‘De-dolarizacija’: udio dolara u ruskim rezervama u dvije godine pao s 46 na 22 posto

Centar za istraživanje energije i čistog zraka, think-tank iz Finske, procjenjuje da je Rusija od 24. veljače i početka “specijalne vojne operacije” u Ukrajini brodovima i cjevovodima izvezla najmanje 65 milijardi dolara fosilnih goriva.

>>>Cijena dnevne uvozne kvote ruskog plina za EU u mjesec dana skočila s 259 na 689 milijuna €

U prvom tromjesečju 2022. državni prihodi od ugljikovodika porasli su za više od 80% na godišnjoj razini.

Samoranjavanje i žrtva Europljana

Europska je Komisija 4. svibnja najavila embargo na uvoz ruskih energenata, uključujući naftu, no on uslijed ovisnosti i izostanka alternativa neće postići priželjkivanu ili traženu razinu prije kraja tekuće godine.

>>>EK gura gospodarsko samoranjavanje, Europljani na Twitteru nezadovoljni | embargo na rusku naftu

Daljnji razvoj događaja na gospodarskoj bojišnici ostaje neizvjestan. Dobar dio sankcija koje primjenjuje EU rezultira povratnom paljbom, potpiruje već uzavrelu inflaciju cijena i slabi potrošačku moć Europljana čije je povjerenje u poteze i strategije Europske komisije već narušeno odgovorom na pandemiju koronavirusa.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima