Hrvatska udruga banaka (HUB) u petak je objavila novo izdanje publikacije HUB Pregled 4/2020 “Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu neto ukupnog prihoda za 8,5% i dobiti za 44%”.
Banke su u koronakrizi uspjele održati tempo rasta kredita, niske kamatne stope i financijsku stabilnost unatoč velikom padu prihoda i dobiti. U listopadu 2020. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5%. Rast je očuvan zahvaljujući brzom porastu stambenih kredita po međugodišnjoj stopi od oko 10%. U sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila se kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7%, navode u rezimeu iz HUB-a.
Trend je zabilježen unatoč značajnom smanjenju ukupnog neto prihoda za 8,5% i dobiti za 44% u prvih devet mjeseci 2020. godine.
U trećem tromjesečju 2020. došlo je do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti hrvatskih banaka. Godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je s 1,03% na 0,9%, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10% na 6,23% od drugog do trećeg tromjesečja.
To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti. Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna (sada se u obračunu nalaze još dva pred-korona kvartala, Q4 2019 i Q1 2020), prognoziraju iz HUB-a.
Unatoč trendovima, banke nastavljaju sjediti na velikom novcu, pa je stopa adekvatnosti kapitala dosegle povijesni maksimum od 25%.
Analiza (.pdf) | highlights
Ukupna likvidna sredstva M4 u listopadu 2020. bila su viša za 7,6% u odnosu na isti mjesec 2019. Novčana masa M1 porasla je za 15,7% u istom razdoblju.
U listopadu 2020. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5%, što je malo sporija dinamika u odnosu na ranije mjesece. U sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila se kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7%. Stopa rasta kredita državi zadržala se na i dalje relativno visokih 10,0% zbog rasta potreba za financiranjem proračuna.
U trećem tromjesečju 2020. stambeni su krediti rasli za 10,2%, gotovinski nenamjenski krediti oko 1%, dok su prekoračenja po transakcijskim računima smanjena za oko 2% na godišnjoj razini.
Na kraju rujna 2020. godine podjednak broj država članica EU je bilježio rast i pad kredita poduzećima. Hrvatska pripada skupini zemalja s rastom, ali se sa stopom od oko 3% prema ECB-ovoj metodologiji nalazi među zemljama s najmanjim rastom među zemljama koje imaju rast. Najveći pad je zabilježen u Litvi i na Cipru, dok je najveći rast zabilježen u Francuskoj i Španjolskoj, gdje su i državne jamstvene sheme u toku COVID-19 recesije bile najizdašnije.
Rast kredita stanovništvu u rujnu 2020. za oko 2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine prema ECB-ovoj metodologiji Hrvatsku smješta oko sredine ljestvice, među zemljama koje su zabilježile rast kredita. Najbrži rast kredita stanovništvu u EU zabilježen je u Belgiji i Bugarskoj, dok je najveći pad zabilježen u Irskoj i Grčkoj.
