Europska komisija promišlja o korištenju skorašnjih građanskih poreza na ugljik – naftne derivate i grijanje kućanstava – za financiranje proračuna Europske unije, doznao je Financial Times od upućenih izvora.
Harmica na emisije iz bojlera, malih industrijskih postrojenja i automobila na snagu će stupiti s 2027. godinom.
Komisija sada traži modalitete s kojima bi prikupljeni novac prelila u Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine, reklo je troje ljudi upoznatih s htijenjima.
FT piše da je koncept suočen s rastućim protivljenjem unutar izvršnog tijela i među članicama čije se vlasti pribojavaju da će primjena novog nameta ozlojediti građane i osnažiti euro i klimatske skeptike.
“To je totalno toksično,” rekao je jedan od iskusnijih EU dužnosnika.
Kontekst
Komisija Ursule von der Leyen je oporezivanje ugljika predložila u 2021. godini nakon što je Europski parlament proglasio klimatsku krizu i usvojio dalekosežni Zeleni plan.
Harmica je osmišljena po uzoru na Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) koji se već primjenjuje u teškim industrijama, proizvodnji energije, brodarstvu ili avioprijevozu, a u čijoj je izradi sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak.
ETS će od 2027. obuhvatiti i zahvatiti građane i dobavljače goriva koji će također morati kupovati dozvole i dodatni trošak prebaciti na kupce.
Izvršno tijelo procjenjuje da bi se od novog poreza od 2027. do 2035. moglo namaknuti do 705 milijardi eura.
BloombergNEF prognozira da će cijene dozvola na europskom tržištu ugljika skočiti na oko 150 eura po toni do 2030. godine.
Ako bi se takav scenarij materijalizirao iznosi računa za grijanje u prosjeku bi porasli za 41 posto.
Komisija je u odgovoru na kritike i brige predložila uspostavu novog socijalnog fonda za klimu iz kojeg će se pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost. Za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje od 2025. do 2032. godine.
“Strahovi i tjeskobe”
Prema izvorima FT-a, nekolicina zemalja članica sada osjeća nelagodu i traži da se shema naplate ugljika odgodi i/ili revidira uslijed bojazni da bi veći računi za grijanje i gorivo mogli okinuti val nezadovoljstva.
Osobito zaziranje pokazuje Francuska gdje je rast životnih troškova rezultirao velikom građanskom pobunom “Žutih prsluka” čiji je revolucionarni duh zauzdala pandemija bolesti COVID-19.
Ubiranje dijela prihoda od poreza na ugljik za proračun EU-a samo bi rasplamsao protivljenje, rekao je jedan od dužnosnika.
Na odgodu sheme u posljednjim je mjesecima pozvao i poljski premijer Donald Tusk koji se od zdušnog pobornika zelene tranzicije uvrgnuo u njezinog protivnika.
Francuska i Slovačka relevantnu direktivu još nisu niti pretočile u svoja nacionalna zakonodavstva.
Kurt Vandenberghe, glavni direktor Uprave za klimu Europske komisije, prošlog je tjedna prepoznao izazove.
Izvršno tijelo “izrazito je senzibilno prema strahovima i tjeskobama” oko mjere, rekao je. Komisija “ne želi visoke cijene,” dodao je.
Deficit
Unatoč zaziranju i protivljenju izgledi da će Europljani biti pošteđeni vrlog novog danka nisu veliki.
Europski proračun u sedmogodišnjem razdoblju od 2028. godine ima poveću rupetinu od 30 milijardi eura godišnje koja je uvjetovana vraćanjem zajedničkih dugova preuzetih u odgovoru na pandemiju.
Komisija gura i novo zaduživanje za obranu, koje će također doći na naplatu.
Porezna unija
ETS i carine na uvoz ugljika glavne su silnice u nastojanju da se uvede porez na razini Europske unije, no Komisija razmatra ukupno 16 opcija, rekao je jedan od dužnosnika.
Na listi “želja” je i porez na digitalne usluge čija bi primjena podrazumijevala sukob s “Amerikom na prvom mjestu” Donalda Trumpa.
Europljani će izvjesno plaćati pristojbe na pakete male vrijednosti iz trećih zemalja.
Novac će se namaknuti i od putnika/turista izuzetih od viznog režima.
Komisija je tijekom izrade prijedloga proračuna razmatrala i povećanje poreza na duhan te šećer i sol u prerađenoj hrani, što je prihvaćeno kao regresivno i potencijalno nepopularno.
“Nema idealnog kandidata ali će onaj najmanje loš biti izabran,” rekao je jedan od EU dužnosnika za FT.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.