Sljedeći tjedan u Europskoj uniji može se ocijeniti jednim od najznačajnijih u posljednje vrijeme s obzirom na izazove pred kojima se nalazi poput brexita, formiranja nove Komisije, proširenja, višegodišnjeg proračuna.
U četvrtak i petak okupit će se čelnici zemalja članica EU-a na svom jesenskom sastanku na vrhu. Jedna od ključnih tema bit će pitanje izlaska Velike Britanije iz EU-a koje bi se trebalo dogoditi 31. listopada. Iako obje strane ističu da žele uredan sporazumni izlazak još uvijek nema naznaka da je sporazum moguć s obzirom na udaljenost međusobnih pozicija. Uz to, britanski premijer Boris Johnson ponavlja da će se brexit dogoditi 31. listopada sa ili bez sporazuma, iako je britanski parlament izglasao da mora tražiti odgodu izlaska ako se ne postigne dogovor. Johnson kaže da će poštivati zakon i izvesti zemlju iz EU-a i bez sporazuma bude li potrebno, ne objašnjavajući očito proturječje takvog stajališta. Dojam je da njegov stav o izlasku bez obzira na sve stvar pregovaračke taktike kojom želi natjerati EU na kompromis. S druge strane, u EU-u nisu impresionirani takvim pristupom i ističu da je na Londonu da predloži održivo rješenje za pitanje granice na irskom otoku, glavnom kamenu spoticanja. Prijedlozi koje je Johnson prije nekoliko dana napokon poslao u Bruxelles ocijenjeni su kao nedovoljni da bi predstavljali temelj za dogovor. U svakom slučaju dvije strane vode intenzivne razgovore koji će se sigurno nastaviti do početka samita. O eventualnom zahtjevu za odgodom brexita, ako do njega dođe, moraju jednoglasno odlučiti svi čelnici 27 država. Iako su u EU uvijek govorili da London mora jasno obrazložiti što želi postići s eventualnom odgodom, teško je očekivati da čelnici odbiju takav zahtjev i riskiraju kaotičan brexit. Pri tome je važno sačuvati jedinstvo jer ako samo jedna zemlja ne podrži produljenje, Velika Britanija izlazi 31. listopada. Pitanje je misli li Johson na takav scenarij kada kaže da će poštivati zakon i izvesti zemlju iz EU-a.
Čelnici će na samitu razgovarati o sedmogodišnjem proračunu EU-a za razdoblje 2021.-2027. Iako se na svom zadnjem samitu zaključili da treba učiniti sve da se dogovor o tom važnom dokumentu postigne do kraja godine, nema puno izgleda da će se to i dogoditi i time će se vjerojatno morati baviti i hrvatsko predsjedništvo EU-a u prvoj polovici godine, a ne može ni isključiti mogućnost da to zapadne i njemačko predsjedništvo u drugoj polovici sljedeće godine.
>>>Plenković: najveći izazov hrvatskog predsjedanja je donošenje sedmogodišnjeg europskog proračuna
Na ionako zgusnuti dnevni red Europskog vijeća moglo bi dospjeti još jedno pitanje oko kojeg nema suglasnosti – pitanje proširenja, odnosno odobravanja početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
U lipnju su članice EU-a odgodile odluku o određivanju datuma za početak pregovora s te dvije zemlje za listopad. Odgodu su tražile Njemačka, Francuska i Nizozemska. U međuvremenu Njemačka je uklonila svoje rezerve, ali otvaranju pregovora s obje zemlje i dalje se protivi Francuska, dok je Nizozemskoj prihvatljivo otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali ne i s Albanijom.
Zemlje članice o tome su protekli tjedan razgovarale na razini veleposlanika, a u utorak se rasprava podiže na ministarsku razinu. Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove zemalja članica, sastaje se u utorak u Luxembourgu i na dnevnom redu ima otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ne bude li dogovora na ministarskoj razini, to pitanje će se onda naći na stolu šefova država ili vlada.
Unatoč upozorenjima da će EU izgubiti vjerodostojnost ako odbije te dvije zemlje nakon što su napravile sve što se od njih tražilo i da bi to širom otvorilo vrata za druge utjecaje u toj regiji usred EU-a, Francuska traži da se odluka opet odgodi. Prema diplomatskim izvorima, Francuska traži da Vijeće zaduži Komisiju da do ožujka sljedeće godine predloži novu metodologiju pregovora i podnese izvješće o provedbi reformi u tim zemljama. Prihvati li se takav zahtjev to bi značilo odgodu najmanje do lipnja sljedeće godine kada bi se ti dokumenti Komisije mogli naći na stolu zemalja članica koje donose konačnu odluku.
>>>Francuska otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije gura u 2020.
S obzirom na situaciju, moguće je nekoliko scenarija. Prvi je najmanje vjerojatan, a to je da obje zemlje dobiju datum pregovora sljedeći tjedan. Drugi je da dobiju datum, ali uz dodatne uvjete, treći da samo Sjeverna Makedonija otvori pregovore, ne i Albanija. Četvrta mogućnost je da se odluka ponovno odgodi za obje zemlje.
I u slučaju da jedna ili obje zemlje dobiju zeleno svjetlo, pitanje je kada bi pregovori stvarno počeli, odnosno kada bi se organizirala prva međuvladina konferencija o pristupanju.
Sljedeći tjedan trebalo bi biti jasnije što će biti s novom Komisijom, odnosno hoće li biti i formalno potvrđena do 1. studenoga kada sadašnjoj ekipi istječe mandat.
Saslušanja pred nadležnim parlamentarnim odborima prošla su 23 kandidata za povjernike, ali nedostaje još troje. Stvari su se zakomplicirale nakon što je Europski parlament još prije saslušanja odbio kandidate iz Mađarske i Rumunjske, a na saslušanju je pala francuska kandidatkinja.
U međuvremenu je pala rumunjska vlada što dodatno komplicira stvar. Nakon što tri države predlože nove kandidate, s njima prvo mora razgovarati nova predsjednica Ursula von der Leyen, zatim slijedi njihovo formalno imenovanje u Vijeću te postupak provjere u Europskom parlamentu. Veliko je pitanje stigne li se to napraviti do 1. studenoga.
U ponedjeljak u Luxembourgu zasjeda Vijeće za vanjske poslove, a u ponedjeljak i utorak Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo.
