Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je nastavila sa stezanjem monetarne politike u europodručju i dokinula ključnu subvenciju za komercijalne banke uz ocjenu da je postignut “znatan” napredak u zauzdavanju cijena i povijesnih inflatornih pritisaka.
>>>U kolovozu nastavljena serija rušilačkih rekorda inflacije u europodručju
Središnjica je ususret ulasku Hrvatske u eurozonu cijenu zaduživanja poskupila za 75 baznih bodova i referentu kamatnu stopu za financijski sustav odredila na 1.5%. Riječ je o najvećoj stopi od 2009. godine kada se svijet suočio s Globalnom recesijom.
Banke u europodručju negativnu su kamatnu stopu uživale osam godina, prije više nego manje paničnog stezanja koje je započelo u srpnju.
>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem
ECB je srezao i ključnu subvenciju za komercijalne banke u nastojanju da kreditne institucije natjera na vraćanje više od bilijun eura turbo povoljnih zajmova.
Također značajno, upravno je vijeće najavilo duboku raspravu o sanitaciji abnormalnog posjeda državnih obveznica članica eurozone kupljenih kroz raznovrsne, uglavnom izvanredne programe kupnje u kontekstu dužničkih kriza ili pandemije bolesti COVID-19.
Stezanje u recesiju
Banka je u pisanom priopćenju uočljivo izostavila izjavu o daljnjem stezanju, ali je njezina predsjednica, Christine Lagarde signalizirala nastavak korekcije.
>>>ECB zabrinut zbog inflacije, gubitka sidra | bilješke
“Imat ćemo daljnje povećanje stope u budućnosti,” rekla je na redovitoj konferenciji s kojom su popraćene odluke uprave. “To bi moglo biti kroz nekoliko sastanaka”.
Analitičari i tržišta u prvim su reakcijama fokus usmjerili na izjavu da je “znatan” dio stezanja izvršen, uz neposredne procjene da bi tempo povećanja kamata mogao usporiti.
Investitori sada očekuje da će banka stope u idućoj godini odrediti i zadržati na 2.6%, ispod recentnih očekivanja o 3%.
>>>Šonje komentirao, ponudio širi uvid u aktualnu monetarnu politiku Feda
“Očekujemo dodatno povećanje kamatne stope od 50 baznih bodova u prosincu i prijelaz na povećanje od 25 baznih bodova iduće godine dok se ciklus povećanja zaokreće od normalizacije do pooštravanja politike,” komentirao je za Reuters upravitelj portfelja PIMCO-a, Konstantin Veit.
Lagarde je tijekom konferencije natuknula da bi uprava mogla ići “ponad” normalizacije i neutralne kamatne stope, odnosno stvoriti uvjete koji hlade i ograničavaju gospodarsku aktivnost.
>>>Prvi val otkaza u Europi | lista
Pritom je podsjetila da je mandat središnje banke stabilnost cijena i odbacila kritike politike i dionika u europodručju koji drže da se stezanje odigrava prebrzo, odnosno da će rezultirati recesijom.
>>>‘Sve je više dokaza da eurozona klizi u prilično duboku recesiju’ | PMI
Iako bez širokog konsenzusa, većina krojača monetarnih smjernica drži da je neutralna stopa – točka na kojoj monetarna politika ne priječi niti potiče gospodarstvo – u rasponu od ugrubo 1.5% do 2%.
Lagarde je prepoznala rastući rizik gospodarske kontrakcije uz argument da je mandat središnje banke stabilnost cijena i da je zaštita i podrška za ranjive dijelove društva u okrilju vlada i fiskalne politike.
>>>ECB trznuo uzde, inflaciju pretpostavio recesiji | monetarna politika
“Svi moraju odraditi svoj posao. Naš je posao stabilnost cijena,” rekla je. “Mi moramo napraviti ono što moramo napraviti. Središnja banka treba biti fokusirana na mandat”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
