PreporučenoTech

Fizičari okinuli prvu fotku kvantnog sprezanja iliti Einsteinove ‘sablasne akcije na daljinu’

Prva fotografija kvantnog sprezanja u njegovu snažnom obliku; Sveučilište u Glasgowu

Znanstvenici su okinuli prvu fotku “Kvantnog sprezanja” koje je najslavniji od fizičara Albert Einstein opisao kao “sablasno djelovanje na daljinu”.

Fotografija je ovjekovječila snažnu formu sprege u kojoj dvije čestice trenutno miljenju ili razmjenjuju svoja svojstva neovisno o međusobnoj udaljenosti.

>>>I tako će čovječanstvo procvjetati širom Kumove slame: VIDEO

“Slika je elegantna demonstracija temeljnog svojstva prirode,” rekao je za BBC Paul-Antoine Moreau, voditelj istraživanja provodnog u Školi za fiziku i astronomiju unutar Sveučilišta u Glasgowu.

“To je uzbudljiv rezultat koji se može iskoristiti za napredak na novom polju kvantnog računanja i dovesti do novih oblika snimanja.”

>>>Ovo je prva fotka crne rupe

Einstein je kvantno sprezanje nazvao “sablasnim” jer prkosi, proturječi ili nije kompatibilno s pojedinim postulatima specijalne teorije relativnosti. Njega je posebno uzrujalo što se sprega između dviju čestica događa izvan okvira brzine svjetlosti i neovisno o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Drugim riječima poticanje novog stanja u jednoj čestici se istovremeno i bez latencije reflektira na stanje druge čestice iako one mogu biti u različitim dijelovima svemira.

Razbijanje Bellove nejednakosti

Spregu je formalno doradio i detaljno razradio znanstvenik John Bell. On je osmislio Bellovu nejednakost (kasnije Bellov teorem) i tako znanstvenicima ponudio modalitet za provjeru promjena kvantnog stanja čestica. U suštini i kako navodi Science Alert, razbijanje Bellove nejednakosti potvrđuju kvantnu spregu.

Prema istraživanju objavljenom u Science Advances, tim fizičara sa Sveučilišta u Glasgowu osmislio je sustav koji je ispalio struju isprepletenih fotona iz kvantnog izvora svjetlosti na “nekonvencionalne” objekte. Jedan dio fotona je usmjeren kroz filter od tekućih kristala (Barium borate) a drugi ga je zaobišao. Promjena stanja čestica koje su prošle kroz tekući kristal se reflektirala na “kontrolnim” česticama i tako uspješno demonstrirala kršenje Bellova teorema i kvantnu spregu.

Paul-Antoine Moreau, Ermes Toninelli, Thomas Gregory, Reuben S. Aspden, Peter A. Morris and Miles J. Padgett: Imaging Bell-type nonlocal behavior, Science Advances, 12. srpanj 2019.: DOI: 10.1126/sciadv.aaw2563

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima