PreporučenoTech

Fizičari okinuli prvu fotku kvantnog sprezanja iliti Einsteinove ‘sablasne akcije na daljinu’

Znanstvenici su okinuli prvu fotku “Kvantnog sprezanja” koje je najslavniji od fizičara Albert Einstein opisao kao “sablasno djelovanje na daljinu”.

Fotografija je ovjekovječila snažnu formu sprege u kojoj dvije čestice trenutno miljenju ili razmjenjuju svoja svojstva neovisno o međusobnoj udaljenosti.

>>>I tako će čovječanstvo procvjetati širom Kumove slame: VIDEO

“Slika je elegantna demonstracija temeljnog svojstva prirode,” rekao je za BBC Paul-Antoine Moreau, voditelj istraživanja provodnog u Školi za fiziku i astronomiju unutar Sveučilišta u Glasgowu.

“To je uzbudljiv rezultat koji se može iskoristiti za napredak na novom polju kvantnog računanja i dovesti do novih oblika snimanja.”

>>>Ovo je prva fotka crne rupe

Einstein je kvantno sprezanje nazvao “sablasnim” jer prkosi, proturječi ili nije kompatibilno s pojedinim postulatima specijalne teorije relativnosti. Njega je posebno uzrujalo što se sprega između dviju čestica događa izvan okvira brzine svjetlosti i neovisno o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Drugim riječima poticanje novog stanja u jednoj čestici se istovremeno i bez latencije reflektira na stanje druge čestice iako one mogu biti u različitim dijelovima svemira.

Razbijanje Bellove nejednakosti

Spregu je formalno doradio i detaljno razradio znanstvenik John Bell. On je osmislio Bellovu nejednakost (kasnije Bellov teorem) i tako znanstvenicima ponudio modalitet za provjeru promjena kvantnog stanja čestica. U suštini i kako navodi Science Alert, razbijanje Bellove nejednakosti potvrđuju kvantnu spregu.

Prema istraživanju objavljenom u Science Advances, tim fizičara sa Sveučilišta u Glasgowu osmislio je sustav koji je ispalio struju isprepletenih fotona iz kvantnog izvora svjetlosti na “nekonvencionalne” objekte. Jedan dio fotona je usmjeren kroz filter od tekućih kristala (Barium borate) a drugi ga je zaobišao. Promjena stanja čestica koje su prošle kroz tekući kristal se reflektirala na “kontrolnim” česticama i tako uspješno demonstrirala kršenje Bellova teorema i kvantnu spregu.

Paul-Antoine Moreau, Ermes Toninelli, Thomas Gregory, Reuben S. Aspden, Peter A. Morris and Miles J. Padgett: Imaging Bell-type nonlocal behavior, Science Advances, 12. srpanj 2019.: DOI: 10.1126/sciadv.aaw2563

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima