PolitikaPreporučeno

Iluzorna radost za Ukrajinu, čekaonica za BiH | pristupni pregovori

Lideri Europske unije u četvrtak su neočekivano postigli sporazum o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom.

Diplomati i dužnosnici upoznati s probojem impassea za Reuters kažu da je mađarski premijer Viktor Orban koji je doslovce do jučer govorio kako će Mađarska iskoristiti pravo veta kako bi spriječila takav ishod odlučio napustiti sobu svjestan da će drugi lideri usvojiti odluku.

Orban je kasnije, u objavi na Facebooku, potvrdio suzdržanost i ponovio svoja gledišta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij neposredno je pozdravio odškrinuta vrata.

“Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Europu. Pobjeda koja motivira, inspirira i ojačava,” rekao je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u izjavi je navela da je danas donesena “strateška odluka” i da će “današnji dan ostati uklesan u povijesti naše Unije”.

“Loša odluka”

S druge strane, Orban je iznio gledište koje će se, nakon rata, pokazati realpolitičkim.

“Mađarsko stajalište je jasno, Ukrajina nije pripremljena za početak pregovora o članstvu u EU,” rekao je, karakterizirajući odluku kao “iracionalnu” i “neprikladnu”.

Viktor Orban, predsjednik Vlade Mađarske; Foto: European Council

“Ali 26 država članica bilo je nepokolebljivo da se ta odluka mora donijeti pa je Mađarska odlučila da, ako njih 26 tako odluči, neka idu svojim putem. Mađarska ne želi sudjelovati u ovoj lošoj odluci.”

Pozivnica Moldaviji i Gruziji, BiH u čekaonici

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel novinarima je rekao da je usvojena i odluka o otvaranju pristupnih pregovora s bivšim sovjetskim satelitom, Moldavijom, na čijem sjeveroistoku živi većinsko rusko stanovništvo.

Status kandidata podaren je i Gruziji. Bosna i Hercegovina ostala je u čekaonici dok ne postigne “neophodan stupanj usklađenosti” s kriterijima.

Daleko je svjetlo na kraju tunela

Iako otvaranje pristupnih pregovora bodri Kijev i izaziva veliko ushićenje Ukrajinaca i njihovih pobornika, ono je prije svega simboličnog karaktera.

Michel je prije natuknuo da će uzdizanje biti dugo i teško te bi se moglo otegnuti kroz desetljeće, ili, kao u slučaju Turske, u nedogled.

Bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u lipnju je bio još izravniji, rekavši da “lažna obećanja” nisu dobra niti za EU niti za Ukrajinu.

“Svatko tko je imao bilo kakve veze s Ukrajinom zna da je to zemlja koja je korumpirana na svim razinama društva. Unatoč naporima, nije spremna za pristupanje; potrebni su joj opsežni procesi unutarnjih reformi,” rekao je prekaljeni državnik u razgovoru za njemačko izdanje dnevnog lista Augsburger Allgemeine.

“Ne biste trebali davati lažna obećanja ukrajinskom narodu koji je do grla u patnji. Jako sam ljut oko pojedinih glasova u Europi koji Ukrajincima govore da mogu odmah postati članovi,” rekao je.

Uz korupciju, ukrajinski će se susjedi u poraću izvjesno fokusirati i na konkurentnost, što se već zrcali u napetostima na granici Ukrajine i Poljske gdje poljoprivrednici priječe protok roba čija cijena ugrožava njihovu opstojnost i egzistenciju.