Biznis i ekonomija

Kreće hrvanje za prihvaćanje ili odbacivanje EU-Mercosur sporazuma

Europska komisija danas će zatražiti odobrenje trgovinskog sporazuma između Europske unije i bloka južnoameričkih nacija Mercosur čije su sastavnice Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

Izvršno tijelo formalni je dogovor postiglo lani u prosincu, pregovori su potrajali četvrt stoljeća.

Sporazum sada mora dobiti privolu ostalih dionika, što podrazumijeva glasovanje u Europskom parlamentu i zeleno svjetlo u Vijeću ministara iz najmanje 15 od 27 članica koje zajedno predstavljaju 65% stanovništva EU-a.

Ni jedno ni drugo nije zajamčeno i podrazumijeva žučno odmjeravanje grupe izvozno orijentiranih zemalja okupljenih oko Njemačke i Francuske koja sa svojim saveznicima sporazum karakterizira “neprihvatljivim”.

Komisija i zemlje poput Njemačke i Španjolske drže da će nove trgovinske veze umanjiti ili nadoknaditi gubitke izazvane carinama koje svijetu nameće američki predsjednik Donald Trump i umanjiti europsku ovisnost o Kini, a osobito o kineskim kritičnim mineralima.

EU je nakon ponovnog izbora Trumpa u studenom prošle godine krenuo u frenetičnu potragu za novim partnerima i ubrzao razgovore s Indijom, Indonezijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima istovremeno produbljujući postojeće sporazume o slobodnoj trgovini s Britanijom, Kanadom i Japanom.

Kontekst

Politički dogovor o najvećem trgovinskom sporazumu u povijesti Europske unije, postignut u lipnju 2019. godine pod upravom “Junckerove komisije”, odmah je postao prijepornim i izazvao široku zabrinutost europskih poljoprivrednika koja tinja do danas uz povremeno razbuktavanje velikih razmjera kakvo je zabilježeno tijekom “velike seljačke bune” u 2023.-2024. godini.

Seljaci, stočari i ratari, drže da će EU preplaviti jeftini južnoamerički usjevi, meso i mesne prerađevine koje ne udovoljavaju europskim standardima sigurnosti hrane i nisu opterećeni zelenim politikama, što Komisija odbacuje.

Pro et contra

Francuska, najveći europski proizvođač govedine, najoštrija je u kritici “neprihvatljivog sporazuma”. Njezini su poljoprivrednici na inicijalni dogovor u 2019. reagirali “traktorskim desantom” na Pariz i drugim, na trenutke vatrenim i žučnim prosvjedima.

Sporazumu se protive i Zeleni, zajedno s grupama za zaštitu okoliša. “Prijatelji Zemlje” kažu da je riječ o dogovoru za “uništenje klime”.

Njihova je nada da će ratifikacija propasti u Parlamentu gdje se sporazumu protive Zeleni, Ljevica i krajnja desnica, ali i pojedini zastupnici koji nacionalne interese pretpostavljaju nadnacionalnim, ili u Vijeću gdje bi se Francuskoj, Austriji i Irskoj lako mogle pridružiti Poljska i Italija.

Pobornici ističu potencijal Mercosura kao rastućeg tržišta za europske automobile, kemikalije i strojeve te pouzdanog izvora za kritične sirovine poput litija nužne za ostvarenje zelene tranzicije u čijoj proizvodnji dominira Kina.

Također ukazuju na dobrobit za pojedine poljoprivredne sektore, uključujući veći pristup i niže carine za europske sireve, šunku i vina.