Američki predsjednik Donald Trump u petak je rekao da Europska unija mora pospješiti uvoz američke nafte i plina ili se suočiti s carinama na izvoz u Sjedinjene Države, uključujući robu poput automobila i mašinerije.
Neuvijena prijetnja stiže nakon što je Washington okinuo rat na europskim granicama i uništio kritičnu infrastrukturu, Sjeverne tokove, na kojoj je počivala konkurentnost najsnažnijeg europskog gospodarstva.
“Rekao sam Europskoj uniji da oni moraju nadoknaditi njihov golemi deficit sa Sjedinjenim Državama kupnjom velikih količina naše nafte i plina,” napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
“U suprotnom, bit će CARINE do balčaka!!!,” dodao je.
Europska komisija već je izrazila spremnost za dodvoravanje i udovoljavanje zahtjevima kako bi osnažila već “snažne odnose”.
“EU je predan postupnom ukidanju uvoza energije od Rusije i diversifikaciji naših izvora opskrbe,” rekao je glasnogovornik izvršnog tijela.
Prema podacima europskog statističkog ureda, Eurostata, EU je u prvom tromjesečju uvozom iz SAD-a zadovoljio 47% svojih potreba za plinom i 17% za naftom.
Trump, koji dužnost preuzima nakon inauguracije 20. siječnja, kroz kampanju je najavio carine od 10% na sav uvoz u SAD i do 60% na uvoz iz Kine. Analitičari drže da bi materijalizacija nameta izazvala veliko remećenje svjetske trgovine, potpirila inflaciju u Americi i provocirala odmazde.
Neposredna i dugoročna neizvjesnost
Prema podacima američkog Ureda za popis stanovništva, trgovinski manjak SAD-a u robnoj razmjeni s EU lani je iznosio 208.7 milijardi dolara.
Iako SAD uživa suficit u izvozu usluga, Trump je fokusiran na robu, uz učestale zamjerke da EU ne uvozi dovoljan broj američkih automobila iako njegovi proizvođači “uživaju” na tržištu SAD-a.
Carine na uvoz automobila iz Njemačke i Italije trenutačno iznose 2.5%, što bi se, u slučaju da Trump ispuni prijetnje, moglo učetverostručiti.
William Reinsch, stručnjak za trgovinu u Centru za strateške i međunarodne studije, za Reuters je rekao da bi EU mogao ispregovarati “win-win” dogovor ako im Trump naloži “da kupe nešto što ionako žele i trebaju”.
Dodao je da dugoročna održivost potencijalnog sporazuma ostaje upitnom uslijed niza faktora, uključujući potrebu za izgradnjom LNG terminala i europsku tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.
“Tvrtke će biti suzdržane u investicijama (u fosilna goriva) ako misle da je trenutačna potražnja prolazna,” rekao je Reinsch.
Europa je nakon ruske invazije na Ukrajinu silovito povećala uvoz energenata iz SAD-a i sankcionirala Rusiju, iako se čini da je zapravo kaznila samu sebe.
Zasićenje
Reuters piše da je SAD brzo ispunio prazninu i u posljednjim godinama postao najveći proizvođač nafte i derivata s dnevnim outputom od 20 milijuna barela dnevno (bpd), što odgovara petini svjetske potražnje.
Američki izvoz u Europu kotira na oko dva milijuna bpd-a, što je oko polovice ukupnog izvoza. Ostatak se isporučuje u Aziju.
Prema podacima američke vlade najveći su uvoznici Nizozemska, Španjolska, Francuska, Njemačka, Italija, Danska i Švedska.
“Europa uzima približni maksimum svojih kapaciteta za američku sirovinu, što znači da ima malo prostora za snaženje uvoza iduće godine,” rekao je analitičar tržišta nafte pri Energy Aspects, Richard Price.
Dodao je da će gašenja europskih rafinerija u 2025. također odmoći potencijalu uvoza.
Sjedinjene Države također su najveći svjetski proizvođač i potrošač plina s proizvodnjom od preko 103 milijarde kubičnih stopa dnevno (bcfd).
Prema projekcijama američke vlade izvoz LNG-a u 2024. u prosjeku će iznositi 12 bfcd-a. Europa je lani bila njegov daleko najveći uvoznik, upivši 66% izvoza.
Analitičari očekuju da će nova administracija dodatno zasititi tržište. Trump je najavio izdavanje dozvola za bušenje i vađenje nafte i plina.
Ruski ministar energetike u svibnju je rekao da je cijena američkog LNG-a za Europu najmanje 30-40% skuplja od ruske alternative koja se dostavlja plinovodima (TASS), što je jedan od razloga za aktualnu deindustrijalizaciju Europe i Njemačke, odnosno povijesni gubitak europske konkurentnosti.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.