Državni zavod za statistiku je upravo objavio rezultate Ankete o radnoj snazi (ARS) za tromjesečno razdoblje od siječnja do ožujka 2019.
Budući da je metodologija Ankete usklađena s onom koju propisuje Statistički ured Europske unije (Eurostat), rezultati za Republiku Hrvatsku redovito se objavljuju na internetskim stranicama i u svim Eurostatovim publikacijama te omogućuju usporedbu sa svim zemljama članicama Europske unije.
Nezaposlenost u Jadranskoj Hrvatskoj 8,5%, Kontinentalnoj 7,1% – prosjek 7,6%. Stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija veća je (10,0%) od stope anketne nezaposlenosti (7,6%).
DZS
Od prvog tromjesečja 2019. DZS podatke o radnoj snazi objavljuje u skraćenom izdanju u odnosu na dosadašnje objave. Opsežnije detalje možete preuzeti na poveznici Statistika u nizu – Aktivno stanovništvo (.xlsx), upućuje DZS.
U radnoj snazi 1 661 tisuća zaposlenih i 136 tisuća nezaposlenih osoba
Podaci o radno sposobnom stanovništvu, koje je definirano samo donjom granicom starosti od 15 godina, pokazuju da je u Hrvatskoj 3 523 tisuće radno sposobnih osoba. Među njima je 1 797 tisuća ekonomski aktivnih i 1 726 tisuća ekonomski neaktivnih osoba. Radnu snagu činilo je 1 661 tisuća zaposlenih i 136 tisuća nezaposlenih osoba.
Priopćenje za prvo tromjesečje 2019. donosi i rezultate Ankete o radnoj snazi prema NKPJS-u 2012. – 2. razina. Distribucija glavnih kategorija ekonomske aktivnosti stanovništva pokazuje da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj udio radno sposobnih osoba starijih od 15 godina iznosio 2 333 tisuće ili 66,2% od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj iznosio 1 190 tisuća osoba, odnosno 33,8% od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj. U Kontinentalnoj Hrvatskoj stopa aktivnosti iznosi 53,0%, što je više od prosjeka Hrvatske (51,0%), dok je Jadranska Hrvatska imala 47,1% aktivnih stanovnika. Stopa zaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 43,1%, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila 49,2%. U skladu s tim stopa nezaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 8,5%, što je iznad hrvatskog prosjeka (7,6%), dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila 7,1%.
51 tisuća ili 32,7% prijavljenih na burzi ne zadovoljava kriterije nezaposlenosti
Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom sa podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u prvom tromjesečju 2019. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija veća (10,0%) od stope anketne nezaposlenosti (7,6%). U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi bio je manji za 18 tisuća osoba od podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 136 tisuća nezaposlenih prema Anketi njih 103 tisuće ili 76,2% bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a 23,8% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 154 tisuće registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje njih 51 tisuća ili 32,7% nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti, piše DZS.
>>>Burilović pozdravio povećanje kvota, podržao strože uvjete za one koji više puta odbiju posao
Prema ranije objavljenim podacima DZS-a za dulje vremensko razdoblje i zaključno s 2018. na burzi je bilo 44 tisuće (28,7%) prijavljenih koji ne zadovoljavaju međunarodne kriterije nezaposlenosti.
