Francuska se priprema za decentralizirane građanske prosvjede velikih razmjera promovirane uz nazivnik “Blokirajte sve” i najavljene za 10. rujna.
Spontani grassroots’ pokret formiran kroz grupe na popularnim društvenim mrežama brine snage sigurnosti i političare, dok evocira prosvjede “Žutih prsluka” čiji je gnjev u ožujku 2020. godine zaustavila pandemija bolesti COVID-19.
Reuters piše da se pokret kristalizirao u svibnju, inicijalno u krajnje desnim grupama, ali su inicijativu u međuvremenu preuzeli pobornici više ili manje radikalne ljevice.
Objave na društvenim mrežama u utorak potvrđuju rastući buzz i pripreme.
Francuske vlasti istovremeno iznose planove o pospješivanju sigurnosti i razmještanju 80.000 redarstvenika, no ad hoc priroda i fragmentacija organizatora prosvjednih akcija otežava pronicanje potencijalnih žarišta.
Očekuje se da će građani, u skladu s nazivnikom pokreta, ciljati – blokirati ili sabotirati – zračne luke, željezničke postaje i velika cestovna čvorišta, što je strategija koju su primjenjivali i Žuti prsluci.
“Nećemo tolerirati nikakvu blokadu, nikakvo nasilje,” deklarirao je ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau u ponedjeljak za televiziju France 2. “Razumijem ljutnju… ali ljutnja se ne može iskaljivati na ulicama.”
Kontekst
Francuski zastupnici u ponedjeljak su izglasali nepovjerenje vladi premijera Francoisa Bayroua koji je pokušao pronaći konsenzus za zauzdavanje proračunskog deficita u po veličini drugom gospodarstvu europodručja suočenom s anemičnim rastom i visokim troškovima zaduživanja.
Komentatori prepoznaju da su nastojanja predsjednika Emmanuela Macrona i dijela političara da naciju vrate na održivu fiskalnu putanju putem mjera štednje glavni katalizator pokreta.
Bayrou je, među ostalim, predložio ukidanje dva nacionalna praznika, zamrzavanje mirovina i smanjenje izdavanja za zdravstvo.
“Iznimno sam ljut na politički sustav u Francuskoj, koji pogoduje velikim korporacijama, koji pogoduje ultrabogatim milijarderima i koji… narušava prava običnih francuskih građana – upravo onih koji održavaju pokretanje zemlje,” rekao je Mathieu Jaguelin (43), turistički vodič u jugozapadnoj Francuskoj koji sudjeluje u nekoliko grupa “Blokiraj sve” na Telegramu.
Reuters je poveo razgovore sa šest sudionika prosvjeda koji su redom naveli da politički sustav Francuske više ne služi svrsi.
Neki od njih pozivaju na izmjene ustava s ciljem ustoličenja izravne demokracije, drugi traže ostavku Macrona i veće oporezivanje imućnih, no svi su zdušni u procjeni da su prosvjedne akcije nužne kako bi se dokinuo politički kaos i osigurao građanski boljitak.
“Javne vlasti i vlada su nas toliko izdale da nisam sigurna da zaista mogu ispuniti očekivanja naroda,” rekla je Louise Nechin, ljevičarska aktivistica u Parizu.
Navedena gledišta zrcale se u krilatici pokreta: “Ne mora pasti samo Bayrou, već cijeli truli sustav”.
Prema istraživanju zaklade Jean Jaurès, objavljene u Libérationu 1. rujna, navedeni slogan podržava 63% anketiranih Francuza. Upitnici distribuirani na društvenim mrežama pokreta ukazuju da je njegova pokretačka snaga znatno drugačija od one Žutih prsluka koji je premostio ideološke i druge podjele.
Tipičan član je simpatizer radikalne ljevice, aktivno zaposlen i integriran u društvo s prebivalištem u manjem gradu u provinciji.
“Široki odjek”
Prosvjede su podržali i uvijek gorljivi i snažni sindikati, što je prihvaćeno kao preludij u novu eru građanskih previranja.
Paola Sedda, stručnjakinja za online pokrete na Sveučilištu u Lilleu, kaže da je aktualna stihija izravna posljedica dubokog građanskog gnjeva čije se tinjanje rasplamsalo Bayrouovim pozivima na proračunske rezove a sve u kontekstu rastućeg nepovjerenja u tradicionalne medije i političke institucije.
“To odjekuje naširoko,” rekla je.
Izvor iz francuske obavještajne službe za Reuters je uz uvjetovanje anonimnosti naveo da pojedini “oportunistički” strani akteri, uključujući proruske i proiranske grupe, “pojačavaju određene popularne hashtagove, posebno na X-u … kako bi iskoristili osjetljiv domaći kontekst”.
Pritom je prepoznao da je “fenomen relativno marginalan u poredbi s domicilnim objavama”.
Grabancijaš | Rebel
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.