Europska središnja banke (ECB) u četvrtak je nastavila sa stezanjem monetarne politike za pola postotna boda i najavila još najmanje jednu istovjetnu korekciju za idući mjesec.
>>>Guverner Vujčić predstavio makroekonomske projekcije za 2023. | HNB
ECB nakon višemjesečnog odugovlačenja referentne kamatne stope za financijski sustav povećava rekordnim tempom u nastojanju da ohladi izlaskom iz pandemije bolesti COVID-19 i europskim odgovorom na rat u Ukrajini podgrijane cijene.
Banka je priopćila da je Upravno vijeće odlučilo povećati tri ključne kamatne stope za 50 baznih bodova.
“U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 3,00 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,25 % a kamatna stopa na novčani depozit 2,50 %. Povećanja će stupiti na snagu 8. veljače 2023.,” navodi se u priopćenju ECB-a.
>>>Europski inflatorni pritisci neće popustiti prije 2025. | analiza
“S obzirom na temeljne inflatorne pritiske, Upravno vijeće namjerava povisiti kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova na svom sljedećem sastanku o monetarnoj politici u ožujku, a zatim će procijeniti daljnju putanju svoje monetarne politike,” najavljeno je iz središnjice.
Lider makroekonomskih istraživanja u ING-u, Carsten Brzeski, u neposrednoj je reakciji ocijenio da ECB “otvara vrata ili pauzi ili usporavanju povećanja stopa nakon ožujka.”
Ekvilibrij, otpornost
Predsjednica Upravnog vijeća, guvernerka Christine Lagarde, novinarima je rekla da su izgledi za rast i inflaciju postali manje zabrinjavajući uz procjenu da su oni sada “uravnoteženiji” nego u prosincu.
>>>U kontrapunktu ‘odmetnicima’ iz ECB-a, Powell odbacio izravno financiranje klimatskih politika
Eurpodručje je u zadnjem tromjesečju 2022. godine iznenadilo marginalnim rastom, no analitičari drže da je on uvjetovan izrazito blagom zimom i izvanrednim rastom bruto domaćeg proizvoda Irske koji je snažno utjecao na zajedničku sliku.
“Gospodarstvo se pokazalo otpornijim od očekivanja i trebalo bi se oporaviti u dolazećim kvartalima,” rekla je Lagarde.
>>>Goldman revidirao recesijska očekivanja, poboljšao izglede europodručja
Opća inflacija u europodručju u posljednjim se mjesecima postojano povlači s vrhunca od 10.6% u listopadu, ali se njezina jezgra, iz koje su isključene nepostojane cijene hrane i goriva, nastavlja zagrijavati neugodnim i ubrzanim tempom što sugerira da se temeljni inflatorni pritisci ukopavaju.
>>>Stezanje monetarne politike u europodručju moglo bi završiti s ljetom: de Galhau
Kako bilo, bodre procjene Federalnih rezervi, čiji je šef Jerome Powell jučer također prepoznao sramežljivo popuštanje inflatornih pritisaka, i ECB-a, u srijedu i četvrtak propinju zapadnjačke burze čiji dionici slave procjene da je stezanje monetarne politike blizu vrhunca.
Ispod površinskih analiza i reakcija, posljednja anketa ECB-a otkriva da su banke u europodručju pristup zajmovima ograničile u najvećem obujmu od dužničke krize u 2011. godini što je uobičajeno prihvaćeno kao vjesnik slabljenja rasta.
Zadrška
ECB je stezanje monetarne politike započeo s krajem srpnja 2022. godine kada je referenta stopa prvi put u 11 godina izronila iz negativnog teritorija.
>>>Knot najavio postojani nastavak stezanja monetarne politike u europodručju
Dosadašnja iskustva pokazuju da je zadrška između povlačenja monetarnih uzdi i kroćenja aktivnosti u realnom gospodarstvu koje je preduvjet za hlađenje cijena oko šest mjeseci, što znači da bi se prvi učinci stezanja mogli manifestirati do kraja veljače.
Upravno vijeće namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP a (engl. asset purchase programme) do kraja veljače 2023. Nakon toga portfelj APP a smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom tako što Eurosustav neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi.
Citat iz priopćenja za javnost ECB-a
Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP a.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
[…] >>>ECB nastavio s poskupljenjem zaduživanja, banke ograničile pristup novcu […]
[…] Banka je morala apsorbirati i manjak, odnosno razliku generiranu uber-povoljnim, često negativnim zajmovima svojim komercijalnim inačicama i aktualnim kamatnim stopama. […]