Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je uslijed popuštanja inflatornih pritisaka i usporavanja gospodarstva ponovno smanjila referente kamatne stope za financijski sustav, ali i izostavila nagovještaje o budućim koracima.
Sukladno najavama i očekivanjima Upravno vijeće je kamatnu stopu na novčani depozit smanjilo za 25 baznih bodova, na 3.50%.
“Novi podaci o inflaciji uglavnom su u skladu s očekivanjima i najnovije projekcije stručnjaka ECB‑a potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2.5% u 2024., 2.2% u 2025. i 1.9% u 2026., što je u skladu s lipanjskim projekcijama. Očekuje se da će inflacija ponovno porasti u nastavku godine, djelomično zato što prethodna velika smanjenja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Inflacija bi se potom trebala smanjivati prema ciljnoj razini u drugoj polovici sljedeće godine. Projekcije temeljne inflacije za 2024. i 2025. revidirane su blago naviše jer je inflacija cijena usluga viša od očekivane. No stručnjaci i dalje očekuju ubrzan pad temeljne inflacije, s 2.9% ove godine na 2.3% u 2025. i 2.0% u 2026.,” napisali su u priopćenju središnjice.
Upravno vijeće je ponovilo da će sljedeći koraci ovisiti o podacima iz realnog vremena i blago revidiralo dugoročna očekivanja gospodarskog rasta.
“Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Međutim, pritisci troškova rada sve su umjereniji i dobit djelomično neutralizira utjecaj većih plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni a gospodarska aktivnost i dalje je slaba zbog slabe osobne potrošnje i ulaganja. Stručnjaci ECB‑a predviđaju da će gospodarska aktivnost rasti po stopi od 0.8 % u 2024., 1.3 % u 2025. i 1.5 % u 2026. Riječ je o blagoj reviziji naniže u odnosu na lipanjske projekcije, koja uglavnom proizlazi iz slabijeg doprinosa domaće potražnje u sljedećih nekoliko tromjesečja.”
Nedoumice
Reuters piše da su jastrebovi u Upravnom vijeću koji zagovaraju restriktivnu monetarnu politiku još uvijek u većini dok se golubovi s juga europodručja pribojavaju da bi ona mogla okinuti recesiju i rast cijena gurnuti ispod ciljane razine od 2% u srednjem roku.
Izvjesno je da postoji konsenzus oko daljnjeg popuštanja, no tempo i razmjeri prilagodbi ostaju upitnima.
Jastrebovi su signalizirali sklonost nastavku smanjenja stopa za četvrtinu postotnog boda, no pojedini indikatori iz najvećeg gospodarstva eurozone, Njemačke, sugeriraju ubrzano propadanje.
Podijeljeni su i ulagači koji kalkuliraju još jedno smanjenje s prosincem, dok šanse za prijelazni potez u listopadu procjenjuju između 30% i 50%.
Tehnička prilagodba
ECB je s rujnom započeo i dugo najavljivanu korekciju kamatne stope za glavne operacije refinanciranja uz pozamašni rez za 60 baznih bodova – s 4.25% na 3.65%.
Riječ je o stopi koju komercijalne banke središnjici plaćaju kada posuđuju novac od ECB-a na tjedan dana i procesu normalizacije monetarne politike koji bi u dogledno vrijeme zajmodavce trebao potaknuti da se vrate međusobnom posuđivanju koje je u drugom planu od rujnu 2019. godine kada je središnjica okinula epohalne monetarne poticaje osmišljene kako bi se otklonila prijetnja deflacije.
Banke u međuvremenu sjede na tri milijarde eura prekomjerne likvidnosti koju preko noći parkiraju kod ECB-a uz ubiranje kamate od 3.50%.
Izdašna likvidnost s vremenom bi trebala okopniti i komercijalne banke natjerati da novac od ECB-a posuđuju po stopi za refinanciranje.
Komentari Lagarde
Predsjednica ECB-a Crhistine Lagarde u komentaru je ponovila da su kratkoročni izgledi neizvjesni, citirajući pregovore o plaćama i druge faktore, te da će buduće odluke biti ovisne o podacima.
“Rizici za gospodarski rast i dalje su nagnuti nadolje,” rekla je. “Rast kreditiranja i dalje je trom uslijed slabe potražnje,” dodala je.
Opetovala je uvjerenje da će ECB ispuniti temeljni mandat o stabilnosti cijena i osigurati održivu stopu inflacije od 2% u srednjem roku.
“Kada pogledate informacije koje pristižu, one potvrđuju naše prijašnje projekcije. I to nas tješi u našem pouzdanju da se pravovremeno krećemo prema našem cilju. Inflacije će se, osobito u 2025., smanjiti na naš cilj,” rekla je.
Navela je da ECB očekuje blagi rast inflacije s primicanjem kraja godine jer će iz računica na godišnjoj razini izaći razdoblje u kojem su divljale cijene energenata.
Lagarde je značajni dio obraćanja posvetila Izvješću o konkurentnosti Europske unije koje je skrojio njezin prethodnik, talijanski tehnokrat Mario Draghi.
“To je zastrašujuće izvješće” rekla je, “dijagnoza koja je ozbiljna, ali koja je po našem mišljenju pravedna”.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.