Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je cijenu zaduživanja u europodručju podigla na najveću razinu u 22 godine i otvorila put daljnjem stezanju monetarne politike u nastojanju da zauzda povijesne inflatorne pritiske.
U skladu s konsenzusom u očekivanjima Upravno vijeće je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 4.00 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4.25 % a kamatna stopa na novčani depozit 3.50 %.
Stope su sada na najvišim razinama od 2001. godine.
Vijeće je u obrazloženju odluke iznijelo očekivanja da će inflacija iznad ciljane razine od 2% u srednjem roku ostati kroz 2025. godinu i sugeriralo nastavak kroćenja u dolazećim mjesecima.
“Buduće odluke osigurat će da se ključne kamatne stope ECB-a dovedu na razine dovoljno restriktivne da se postigne pravovremeni povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2% i da će se zadržati na tim razinama koliko god bude potrebno,” rekao je ECB .
>>>Popuštanje cijena, propadanje industrije u europodručju
Odluka stiže uslijed stagnacija gospodarstava u europodručju i očitog hlađenja cijena, no popuštanje je ponajviše uvjetovano padom cijena energenata, dok inflatorna jezgra ostaje usijana.
“Osoblje je revidiralo svoje projekcije inflacije isključujući energente i hranu, posebno za ovu i sljedeću godinu, zbog prijašnjih iznenađenja i implikacija snažnog tržišta rada na brzinu dezinflacije,” napisali su iz vijeća.
Središnjica je povećala prognozu kretanja cijena za tekuću, iduću i 2025. godinu kada bi stopa još uvijek mogla biti iznad cilja, na 2.2%.
Iako bi aktualna kretanja uobičajeno sugerirala stanku ECB se pokazao tromim u stezanju monetarne politike za kojim je posegnuo kasnije od svojih zapadnjačkih parnjaka.
Banka ima i problema s vjerodostojnošću jer su njezine procjene deflatornih i inflatornih pritisaka postojano netočne.
>>>Fed zastao s poskupljenjem zaduživanja
Uprava sada motri cijene u uslužnom sektoru, koje su uslijed snažnog tržišta rada tvrdoglave iako je gospodarstvo s krajem prvog tromjesečja uronilo u plitku recesiju.
Vijeće je prepoznalo da poskupljenje zaduživanja suzbija potražnju domaćinstava i poduzetnika, kao i sklonost banaka da pruže kredit, no potrošnja uslijed raskošnih fiskalnih politika i izravnih potpora u vodećim gospodarstvima ostaje nominalno čvrsta.
“Prijašnja povećanja kamatnih stopa od strane Upravnog vijeća snažno se prenose na uvjete financiranja i postupno imaju utjecaj na cijelo gospodarstvo,” navodi se u priopćenju ECB-a.
Reuters bilježi da aktualna situacija produbljuje razdor između jastrebova i golubova.
Grabancijaš podsjeća da je transmisija monetarne politike podložna latenciji, odnosno da zadrška između poskupljenja novca i manifestacije stezanja u realnom gospodarstvu u pravilu traje najmanje godinu dana, što se zrcali u aktualnim podacima i prognozama.
U nastavku pročitajte priopćenje Europske središnje banke na hrvatskom jeziku koje je dostavila njezina hrvatska podružnica.
Odluke o monetarnoj politici
Inflacija se smanjuje, ali predviđa se da će predugo ostati pretjerano visoka. Upravno vijeće odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2 %. Stoga je danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova.
Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na novoj procjeni Upravnog vijeća u pogledu inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. U makroekonomskim projekcijama iz lipnja stručnjaci Eurosustava predviđaju da će prosječna stopa ukupne inflacije u 2023. iznositi 5,4 %, u 2024. 3,0 % i u 2025. 2,2 %.
Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja. Stručnjaci Eurosustava revidirali su naviše projekcije inflacije bez energije i hrane, posebno za ovu i sljedeću godinu, zbog prošlih iznenađujućih porasta i utjecaja snažnog tržišta rada na brzinu dezinflacije. Sada predviđaju stopu inflacije bez energije i hrane od 5,1 % u 2023. te njezino smanjenje na 3,0 % u 2024. i 2,3 % u 2025. Stručnjaci Eurosustava neznatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu. Sada predviđaju stopu gospodarskog rasta od 0,9 % u 2023., 1,5 % u 2024. i 1,6 % u 2025.
Istodobno se prošla povećanja kamatnih stopa Upravnog vijeća snažno prenose na uvjete financiranja i postupno utječu na cijelo gospodarstvo. Snažno su porasli troškovi zaduživanja i usporio se rast kredita. Pooštreni uvjeti financiranja među glavnim su razlozima predviđanja o daljnjem smanjivanju inflacije prema ciljnoj razini jer se očekuje da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju.
Budućim će odlukama Upravno vijeće određivati razine ključnih kamatnih stopa ECB‑a koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 % i održavat će ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o njegovoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
Upravno vijeće potvrđuje da se od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 4,00 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,25 % a kamatna stopa na novčani depozit 3,50 %. Povećanja će stupiti na snagu 21. lipnja 2023.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. Upravno vijeće od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu APP‑a.
Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.
Operacije refinanciranja
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
