Fabio De Masi, zastupnik Njemačke u Europskom parlamentu iz ljevičarske stranke Savez Sahra Wagenknecht (BSW), 7. je siječnja objavio svoju tužbu protiv Europske komisije zbog navodne netransparentnosti u kontaktima između izvršnog tijela i dionika vojne industrije.
“Gospođa von der Leyen ponaša se poput (apsolutističkog francuskog kralja) Luja XIV. I odbija u potpunosti otkriti svoje kontakte s vojnom industrijom. Stoga ju ja sada tužim ispred Europskog suda,” objavio je De Masi na X-u.
Frau von der Leyen hält sich für Ludwig XIV und will Kontakte zur Rüstungsindustrie nicht vollständig offenlegen. Daher verklage ich sie nun vor dem europäischen Gericht 👇🏼 https://t.co/whtSwRqvGx
— Fabio De Masi 🦩 (@FabioDeMasi) January 7, 2026
Zastupnik u tužbi predanoj Europskom sudu navodi da su Komisija i predsjednica Ursula von der Leyen na njegova zastupnička pitanja odgovorili paušalno i netransparentno, što je uobičajeno.
On od suda traži pravorijek i presudu bez presedana koja će izvršno tijelo prisiliti na transparentnost.
Kontekst
De Masi je u ožujku 2025. izvršnom tijelu uputio formalno parlamentarno pitanje o kontaktima von der Leyen s dionicima vojne industrije.
Zatražio je detaljne informacije o njezinim sastancima i razgovorima s proizvođačima oružja i lobistima povedenima od sredine 2024. godine, uključujući telefonske pozive, videokonferencije, elektroničku poštu ili dopise.
Tužba, predana lani prije Božića, navodi da je Komisija prekršila niz relevantnih članaka Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proceduralna prava i pravila Europskog parlamenta.
De Masi je u priopćenju za javnost objavljenom u Brussels Signalu podsjetio na navodnu korumpiranost von der Leyen povezanu s nabavkom oružja i njezinim mandatom ministrice obrane u Njemačkoj.
“Od skandala s nabavom Bundeswehra do afere Pfizer, gđa. von der Leyen je više puta bila umiješana u loše upravljanje i brisanje datoteka,” napisao je.
Otkrio je i da je odgovor Komisije stigao tek nakon što je isti zatražila predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Von der Leyen je “u početku mjesecima odbijala odgovoriti na moje parlamentarno pitanje o svojim kontaktima s industrijom oružja, a zatim je to učinila nepotpuno tek nakon ponovljenih zahtjeva predsjednice Europskog parlamenta. Stoga ću poduzeti pravne mjere protiv Europske komisije pred Europskim sudom pravde kako bih obranio prava Europskog parlamenta, koji bira narod,” napisao je.
Europska komisija i von der Leyen postojano trpe kritiku zbog netransparentnosti i navodne pokvarenosti što je osobito uočljivo u sudskim postupcima povezanima s nabavkom cjepiva (vidi povezane vijesti).
“Ona uvijek zadržava tu neodređenost jer onda misli: ‘U redu, ako to ostavim otvorenim, onda me nitko neće moći uhvatiti,'” rekao je u takvom kontekstu De Masi. “To je njezina tehnika i zato sam otišao na sud.”
Komisija je u odgovoru na upit Euractiva rekla da “izričito ne dijeli pravno mišljenje De Masija”.
“Međutim, on ima potpuno pravo da sudovi preispitaju upravnu odluku kojom nije zadovoljan,” dodali su iz glasnogovorništva.
Usmjeravanje, poticanje i zatiranje medija
Pomalo tragikomično, ali u generalnom skladu s praksama von der Leyen, Euractiv se nakon nepristranog i/ili kritičnog izvještavanja našao na “listi neprijatelja” Europske komisije koja je njegovim novinarima uskratila pristup “pozadinskim brifinzima”, neslužbenim sesijama tijekom kojih savjetnici predsjednice nastoje usmjeriti i oblikovati naraciju medija.
“Machiavelli je inzistirao da je bolje biti zastrašujući nego voljen. U novinarstvu je bolje ne biti ni jedno ni drugo, posebno za one, poput Euractiva, koji se nadaju zadržati svoju autonomiju,” napisao je u osvrtu na navedeno glavni urednik Matthew Karnitschnig.
De Masi je 19. prosinca 2025. reagirao na zabranu i od Komisije zatražio odgovore na tri pitanja.
- Koji su razlozi za ovu zabranu i tko je donio odluku?
- Općenito, tko odlučuje koji su mediji pozvani na sastanke u pozadini i na kojoj osnovi?
- Koji drugi mediji više nisu pozvani i zašto?
Komisija von der Leyen generalno je sklona kupovini medijskog utjecaja i zatiranju neovisnih i kritičnih medija što uključuje poticaje snažnim portalima poput Politica ili nacionalnim izvještajnim agencijama poput Hine koja prima subvencije za pisanje o okolišnim i drugim “zelenim” temama.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.