Krovno tijelo svjetskih središnjih banaka, Banka za međunarodna poravnanja (engl. Bank for International Settlements – BIS), u nedjelju je pozvalo na daljnje poskupljenje novca uz upozorenje da je svjetsko gospodarstvo u kritičnoj točki borbe protiv povijesnih inflatornih pritisaka.
Unatoč zdušnom stezanju monetarne politike, inflacija u vodećim zapadnjačkim gospodarstvima ostaje tvrdoglavo visoka.
>>2/3 top ekonomista očekuje globalnu recesiju | WEF
Rast kamatnih stopa već je otkrio slabosti u američkom financijskom sustavu koji je iskusio najozbiljnije propadanje od Globalne recesije okinute u 2008./2009. godini.
“Globalna ekonomija je na kritičnom raskrižju. Moraju se adresirati kruti izazovi,” napisao je glavni upravitelj BIS-a, Agustin Carstens u pratnji godišnjeg izvješća.
“Vrijeme opsesivne jurnjave za kratkoročnim rastom je prošlo. Monetarna politika sada mora vratiti stabilnost cijena. Fiskalna politika mora se konsolidirati.”
>>>ECB ustrajan u poskupljivanju zaduživanja u recesijskom europodručju
Claudio Borio, rukovoditelj gospodarske i monetarne jedinice BIS-a, u osvrtu je pak podcrtao rizike od ukorjenjivanja “inflatorne psihologije” uz napomenu da posljednja povećanja referentnih kamatnih stopa u Norveškoj i Britaniji pokazuju da su središnje banke svesrdne u nastojanju da “završe posao”.
BIS navodi i da su aktualni izazovi jedinstveni u poraću Drugog svjetskog rata jer inflacija prvi put divlja u okolišu širokih financijskih ranjivosti.
Što dulje cijene ostanu povišene, to će dulje i snažnije trebati stezati monetarnu politiku, piše u izvješću koje upozorava da su izgledi za daljnje brodolome u bankovnom sektoru sada “materijalni”.
Borio je napisao da bi povećanje kamatnih stopa na razine kakve su bile sredinom 1990-ih servisiranje dugova učinile najskupljim u povijesti.
“Mislim da će središnje banke inflaciju dovesti pod kontrolu. To je njihov posao – obnoviti stabilnost cijena,” rekao je za Reuters. “Pitanje je kakva će biti cijena.”
Bankarske krize
BIS, čije je sjedište u Švicarskoj, u posljednjim je danima održao redoviti godišnji summit tijekom kojeg su središnji bankari promišljali o recentnim turbulencijama.
Svijet je u ožujku i travnju posvjedočio krahu i iskupljenju nekolicine regionalnih američkih banaka, uključujući Silicon Valley Bank, nakon čega je uslijedio i povijesni kerplop Credit Suissea.
BIS u izvješću podsjeća da je 15% ciklusa povećanja kamatnih stopa okinulo ozbiljni stres u bankovnom sustavu.
>>>Informativni uvid Šonje u krah i iskupljenje SVB-a, (ne)stabilnost financijskog sustava
Ključni faktori pritom su bili istovremeno poskupljenje novca, tvrdoglava inflacija i mahnitanje cijena nekretnina.
“Jako visoka razina duga, nevjerojatno propinjanje inflacije i snažno povećanje cijena kuća u doba pandemije stavljaju kvačice na sve te faktore,” upozorili su bankari.
Carstens, nekoć guverner Središnje banke Meksika, u izvješću navodi da je teret sada na leđima krojača monetarnih i fiskalnih politika pred kojima su teške odluke.
“Nerealna očekivanja koja su se pojavila nakon Velike financijske krize i pandemije COVID-19 o stupnju i postojanosti monetarne i fiskalne potpore moraju se ispraviti,” naveo je.
BIS drži da je “meko” prizemljenje – u kojem povećanje kamate na okida recesiju ili propadanja velikih banaka – još uvijek moguće, no prihvaća da je situacije teška.
>>>Temeljna inflacija nastavila žariti, ECB zabrinut zbog povratne sprege cijena i plaća
Neizvjesnost potpiruje raskošna fiskalna politika koja tupi monetarnu oštricu.
Dok središnji bankari u Sjedinjenim Državama i europodručju postojano poskupljuju novac, nacionalne i nadnacionalne vlasti jednako ustrajno pružaju “višekratnu jednokratnu” pomoć radi ublažavanja posljedica porasta cijena.
Radnici u vodećim gospodarstvima istovremeno sve glasnije traže i dobivaju povišice što također priječi hlađenje cijena, pa tako i izglede za meko prizemljenje.
“Laki dobici sada su požnjeti i zadnja će milja biti teža,” rekao je Borio o nastojanjima središnjih banaka da zauzdaju spiralu rasta cijena i plaća ili spriječe neugodne scenarije poput stagflacije.
“Ne bih bio iznenađen da bude još iznenađenja” u financijskom sustavu.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
