Biznis i ekonomija

Michel: Hrvatska je ostvarila san o euru

Slijȇva nadesno: Christine Lagarde (predsjednica Europske središnje banke), Andrej Plenković, Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća), Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije) i Paschal Donohoe (predsjednik Eurogrupe)

“Hrvatska je danas na Europskom vijeću dobila podršku s najviše političke razine za članstvo u eurozoni. Dana 1. siječnja ostvarit ćemo strateški cilj hrvatske vlade o ulasku u eurozonu. Korist od članstva osjetit će hrvatski građani i gospodarstvo koje će biti još otpornije na krize”, objavio je premijer Andrej Plenović na Twitteru.

>>>Selektivni argumenti za euro u osvrtu Šonje iz nerealnog vremena

“Euro je monetarni izraz naše zajedničke sudbine i dio našeg europskog sna. Danas se Hrvatskoj ostvario san”, objavio je predsjednik Vijeća Europske unije Charles Michel.

Čelnici država članica EU-a u petak su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je predzadnji korak u procesu odlučivanja. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja i od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena hrvatska valuta.

Slijȇva nadesno: Christine Lagarde (predsjednica Europske središnje banke), Andrej Plenković, Charles Michel (predsjednik Europskog vijeća), Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije) i Paschal Donohoe (predsjednik Eurogrupe)
Predaja monetarnog suvereniteta s 1. siječnja

Hrvatska od 1. siječnja postaje 20. članica europodručja. Ovo je prvo proširenje europodručja od 2015. godine kada se pridružila Litva.

>>>Ususret predaji monetarnog suvereniteta kopni potpora euru | Eurobarometar

Hrvatska je zajedno sa Slovenijom zemlja koja je najmanje provela u čekaonici za euro, Europskom tečajnom mehanizmu, minimalnih dvije godine, dok je primjerice Litva provela 11, a Latvija devet godina.

>>>Hajduković upozorio na nepovoljni trenutak za usvajanje eura | VIDEO

Kad je prvi put uveden 1999. godine, euro je bio tzv. “knjižna” valuta, a europodručje se sastojalo od 11 od tadašnjih 15 država članica EU-a. Grčka se pridružila 2001., samo godinu dana prije nego što je euro i fizički uveden, a zatim su se pridružili i Slovenija 2007., Cipar i Malta 2008., Slovačka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014. te Litva 2015.

Prihvaćanjem eura, Hrvatska se pridružuje Eurosustavu, koji čine Europska središnja banka i središnje banke država članica europodručja, a guverner Hrvatske narodne banke ulazi u Upravno vijeće Europske središnje banke. Ministar financija sudjeluje na sastancima euroskupine, a predsjednik vlade na sastancima na vrhu eurozone.

>>>29,9% građana misli da smo spremni za euro, 86,2% očekuje poskupljenja | anketa

Hrvatska također automatski postaje i članica bankovne unije, sustava za nadzor i sanacije banaka.

Pratite nas na Google vijestima