Nakon ‘kuge’, osvajanja i rata, stiže glad, nemiri

Posljedice rusko-ukrajinskog rata upravo su izazvale velike krize u dvije najsiromašnije zemlje svijeta, označivši početak previranja i domino efekta koji će odzvanjati širom svijeta, upozorio je u ponedjeljak Međunarodni monetarni fond (MMF).

>>>Think-tank upozorava na porast cijena hrane, krajnjeg siromaštva | rat u Ukrajini

Iako daleko od bojišnice, masovne ostavke u vladi Šri Lanke i grčevito držanje vlasti pakistanskog premijera Imrana Khana u ponedjeljak su pružile uvid u oblik stvari koje dolaze.

Obje su zemlje u posljednjima danima iskusile buktinju nezadovoljstva zbog neimaštine, ekonomskih neprilika i gospodarskog propadanja koje tinja već dugo, ali je stavljeno na pauzu pojavom koronavirusa.

MMF kaže da je riječ o vrhu ledene sante i da je broj zemalja koje će poljuljati dolazeća kriza dvoznamenkast.

Igra nakon pauze

Tko pamti, zna da su mnoge siromašnije nacija svijeta neposredno prije izbijanja pandemije u 2019. godini iskusile sezonu ekonomske depresije i građanskih pobuna koju je, stjecajem okolnosti, zaustavo covid.

>>>Građanske pobune i društvena previranja uznemiruju investitore

Sada, kad je “kuga” u dobrom dijelu svijeta završila, na scenu je stupio rat i ruska invazija na Ukrajinu koja dodatno raspiruje pandemijom već uzavrele cijene hrane i energije.

Prve bi se na udaru novih nedaća mogle naći zemlje s ponajvećom ovisnošću o ukrajinskom i ruskom izvozu.

Turska, Tunis, Egipat, Gana, Kenija samo su neke od nacija koje većinu nafte i plina, kao i osnovnih prehrambenih proizvoda poput pšenice i kukuruza uvoze iz ratom zahvaćenih ili sankcijama pogođenih područja.

Preludij

Cijene spomenutih i drugih žitarica, roba i sirovina od početka godine u prosjeku su porasle između 25% i 40%, što bi mogao biti tek preludij u daljnje trendove.

>>>WFP upozorio na glad u Ukrajini, svijetu

Suočen s rastućim cijenama uvoza i subvencija temeljnih proizvoda Kairo je u posljednjim tjednima nacionalnu valutu devalvirao za 15% i zatražio pomoć MMF.

Zahtjeve za asistenciju također su predali Tunis i inače otporna Šri Lanka. Gana čija nacionalna valuta također propada, još uvijek dvoji o zaduživanju putem Fonda, dok će Pakistan, koji već koristi 22 programa MMF-a gotovo zasigurno trebati novu pomoć.

>>>Europska energetska kriza izjeda proračune, slabi potrošnju i projekcije BDP-a

“Ovaj energetski šok zacijelo doprinosi političkoj nesigurnosti u Šri Lanci i Pakistanu,” rekao je glavni ekonomist Renaissance Capitala, Charlie Robertson na čijoj se listi poljuljanih gospodarstava nalaze i Egipat i Gana. “Ne bi me čudilo da još zemalja osjeti udar,” dodao je, pa naveo Jordan i Maroko.

Glad u Africi

Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva oštro je upozorila da “rat u Ukrajini znači glad u Africi”. Sestrinska organizacija, Svjetska banka, istovremeno procjenjuje da bi u sljedećih godinu dana insolventnost moglo zadesiti desetke najsiromašnijih zemalja, što bi predstavljalo “najveći niz dužničkih kriza u gospodarstvima u razvoju u jednoj generaciji”.

Prezadužena, u žargonu ekonomista “granična gospodarstva”, sada duguju više od 3.5 bilijuna dolara, oko 500 milijardi više nego u predpandemijska vremena, procijenio je Institut za međunarodne financije (IIF).

Nemir

Brojni dionici upozoravaju da će cijene hrane postati gorući globalni problem. One su se već propinjale u ritmu s proglašavanjem kraja pandemije u europskim i drugim zemljama, pritisak su ojačale i u pojedinim regijama povijesne suše.

>>>Usahla je rijeka Parana, žila kucavica argentinskog izvoza soje i kukuruza | VIDEO

Izvoz Ukrajine i Rusije zajedno namiruje oko 29% posto svjetske potražnje za pšenicom i 19% za kukuruzom čije su cijene od početka godine u prosjeku porasle za 25% do 30%.

Među najranjivijim nacijama je Egipat koji uvozom zadovoljava 60% potreba za pšenicom, od čega četiri petine stiže iz Rusije i Ukrajine. Pritisak je već toliko snažan da su vlasti ograničile cijenu kruha.

>>>U Bruxellesu frenetični sastanci o Rusiji, kontroli cijena, ograničavanju brzine, radu od kuće…

“Za mnogo zemalja ova povećanja (cijena hrane i energije) imat će posljedice za proračune, za subvencije, poliičku i društvenu stabilnost,” odvagnuo je Viktor Szabo, upravitelj portfelja za tržišta u nastajanju pri londonskom “abrdn”. “Ako ne kontrolirate cijene mogli biste imati nemire, prisjetite se samo Arapskog proljeća i uloge koju su cijene hrane imale tada.”

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Reuters