Negativne kamatne stope, nekoć razmatrane isključivo u ekonomijama s kronično niskom inflacijom poput Europe i Japana, postaju sve atraktivnije središnjim bankama diljem svijeta, posebice kao alat protiv neželjenog jačanja nacionalnih valuta, piše Reuters i ističe sljedeće prednosti i nedostatke sve uobičajenije neuobičajene monetarne politike.
Vodeće svjetske središnje banke su od 2008. godine kroz programe kvantitativnog popuštanja (QE) stvorile više od 10 bilijuna dolara.
Kontekst
Da bi se othrvale globalnoj financijskoj krizi čiji je početak označio krah Lehman Brothersa u 2008. godini brojne su središnje banke kamatne stope sasjekle “do nule”. Desetljeće kasnije, one za bankarski sustav ostaju niske uslijed izostanka prelijevanja novca iz financijskog u realni sektor.
>>>Loše pretkazanje: u Japanu najveći realni pad plaća od 2015. godine
U tako suženom manevarskom prostoru pojedine su banke posegnule za nekonvencionalnom politikom, uključujući stvaranje kolosalnih količina novca za financijski, korporativni i dijelom javni sektor te negativne kamatne stope koje su od velikih središnjica primijenile narodne banke Švedske, Danske, Japana i Europska središnja banka u europodručju.
Kakva je mehanika?
U uvjetima negativnih kamatnih stopa financijske institucije nacionalnim bankama moraju plaćati za parkiranje viška rezervi u riznici. Na taj način središnje banke penaliziraju financijske institucije u nadi da će potaknuti kreditiranje i zaduživanje stanovništva. Odnosno animirati “mrtav novac”.
Europska središnja banka je negativnu stopu uvela u lipnju 2014., u prvom je valu ona iznosila – 0.1% dok se u sljedećem, najavljenom za rujan, očekuje njezino produbljivanje na -0.4%.
>>>Ne posuđujte novac od lihvara po kamatnim stopama od 6 i više posto
Banka Japana (BOJ) je za negativnim kamatama posegnula u siječnju 2016., uglavnom jer je neželjeno snaženje jena škodilo izvozno orijentiranoj ekonomiji. BOJ parkiranje viška rezervi naplaćuje negativnom kamatom od 0.1%.
Utjecaj na ekonomiju
Pobornici negativnih kamatni stopa kažu da one, uz smanjenje cijene zaduživanja, slabe i nacionalne valute jer su niski prinosi manje privlačni mešetarima na tržištu novca. Vrijednost valute utječe na izvoz kroz “konkurentnije” cijene i potiče inflaciju jer poskupljuje uvoz.
>>>Stiže nova shema ‘diskriminatorne monetarne politike ECB-a’
Negativne stope istovremeno utječu na čitavu krivulju prinosa u bankarskom i financijskom sektoru, stežući profit od zaduživanja poduzetnika i stanovništva. Bojazan je da dugoročna razdoblja ultra-niskih kamatnih stopa narušavaju zdravlje financijskog sustava i u konačnici priječe transmisiju novca kreditiranjem i zaduživanjem realne ekonomije.
Postoji i psihološka granica negativnih stopa nakon koje se vlasnici novca odlučuju za njegovo čuvanje u gotovini, zlatu ili drugom fizičkom obliku.
>>>Tri preduvjeta za negativne kamatne stope u Hrvatskoj: HUB
Europska središnja banka će negativan utjecaj negativnih kamatnih stopa pokušati umanjiti kroz uvođenje kamatnih razreda u kojima će pojedine članice eurozone koje su predale svoj monetarni suverenitet proći lošije od drugih.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.