Recesijska neizvjesnost i fragmentacija – bebasto stezanje monetarne politike ECB-a

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak će izgledno posegnuti za prvim stezanjem monetarne politike od 2011. godine, no tržišta već procjenjuju silinu gospodarske oluje na horizontu i njezin utjecaj na buduće krojenje smjernica.

Izgledi za europodručje iz dana u dan sve su neizvjesniji i tmurniji uslijed samoranjavanja i žrtve za Ukrajinu i drugih geopolitičkih ili gospodarskih faktora, uključujući inflatorne pritiske potaknute epohalnim pandemijskim stvaranjem novca ili postpandemijskim naprezanjem opskrbnih lanaca.

>>>Hrvatska euro usvaja u ‘prokletom trenutku’ | analiza

Istovremeno je izvjesno da inflacija još uvijek ubrzava a gospodarski rast kopni.

ECB se tako našao u povijesnoj spletki te je prema riječima Silvije Ardagne, liderice istraživanja za europsku ekonomiku pri Barclaysu, “suočen s ozbiljnijim kompromisima od bilo koje druge velike središnje banke.”

Bebinim koracima

Analitičari očekuju da će prvo povećanje referentne kamatne stope za financijski sustav biti za skromnih 25 baznih poena (bps).

>>>Negativne kamatne stope: gdje, kako i zašto

Trenutačno je nejasno hoće li središnjica svojim komercijalnim inačicama nastaviti uzimati danak za prekonoćno parkiranje novca. ECB je negativnu kamatnu stopu za financijski sustav uveo u 2014. godini u nastojanju da potakne transmisiju u realno gospodarstvo.

Pojedini analitičari drže da bi referentna stopa mogla porasti za 50 bps-a (0.5%), no većina drži da bi to bilo kontraproduktivno.

>>>ECB zatražio pripreme, pričuve za recesiju

“Više od 25 bpsa bi, u aktualnoj situaciji, od tržišta bilo prihvaćeno kao sokolaški signal,” rekao je Martin Wolburg, iskusniji ekonomist Generali Investmentsa.

Fragmentacija

ECB će po ovotjednom ili dolazećim vijećanjima također najaviti novi instrument za borbu protiv fragmentacije europodručja nakon što su u posljednjim mjesecima reaktivirane latentne dužničke boljke koje poskupljuju cijenu zaduživanja u o dugu ovisnim članicama europodručja.

>>>Rast dužničkih danaka u Italiji

Svaka će najava tražiti izrazito pažljivu komunikaciju jer bi investitori na intervenciju slabiju od očekivanja mogli reagirati bijegom od ranjivih obveznica.

“Što snažnije osmisle svoj instrument, to je manji rizik da će ga tržišta testirati,” rekao je glavni ekonomist UBS-a za Europu, Reinhard Cluse.

Neizvjesnost

Investitori će također željeti proniknuti hoće li ECB zadržati kurs i najaviti snažnije stezanje monetarne politike u rujnu – mjesecu koji bi nakon ljetne stanke mogao ponuditi konkretniji uvid u posljedice posredničkog rata i odmjeravanja s Rusijom.

Rastući broj analitičara drži da će ECB ustuknuti, usporiti ili zaustaviti stezanje.

“Slabiji će gospodarski izgledi utjecati na put stezanja,” konstatirao je Wolburg čija je procjena da će se referenta stopa do kraja 2023. godine povećati do 1.25%.

ECB novu gospodarsku prognozu neće isporučiti prije rujna, no izvjesno je da će predsjednica banke Christine Lagarde morati odgovoriti na pitanja o izgledima recesije.

>>>Ulazak Hrvatske u eurozonu koincidira s gašenjem tiskare, triježnjenjem

Europska komisija je u ljetnoj gospodarskoj prognozi umanjila procjene rasta bruto domaćeg proizvoda u europodručju s 2.3% na 1.4%.

>>>Niži rast i veća inflacija | ljetna gospodarska prognoza 2022.

“Oni (ECB) će prepoznati da je recesija razuman slučaj rizika, ali to u ovom trenutku neće biti njihov osnovni slučaj,” odvagnuo je Andrew Mulliner, voditelj globalnih agregatnih strategija u Janusu Hendersonu.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Reuters