Ekonomski analitičar Velimir Šonje ovog vikenda na svojem blogu nudi poslovično zanimljiva promišljanja i analizu aktualnih frontalnih vjetrova s kojima se u kontekstu geopolitičkog i realekonomskog odmjeravanja s Rusijom snalaze Europa i Hrvatska.
>>>BDP u drugom tromjesečju skočio za 7,7% | DZS
Šonje u uvodu zadirkuje podacima o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u drugom tromjesečju realno skočio za 7,7% u poredbi s istim razdobljem lani, što je, nakon Slovenije, bio drugi najbolji rezultat u Europskoj uniji.
Iako zazire od dubljeg uvida u svoja prosuđivanja, čini se da, za razliku od pojedinih drugih promatrača gospodarstva, i nije osobito fasciniran generalnim oporavkom BDP-a u obliku slova “V” koji je temeljna značajka pandemijskog poniranja i postpandemijskog oporavka.
>>>Eurozona iskusila bolji gospodarski rast od očekivanog, no ‘zima dolazi’ | Q2 2022.
Napokon, ako se iz svega može izvući pozitivna nota, onda je ona u činjenici da europska gospodarstva nisu iskusila trajnu štetu, na kakvu su zloguko upozoravali pojedini ekonomisti i političari, uključujući bivšeg premijera Italije i šefa Europske središnje banke Draghija.
Optimizam, pesimizam, realizam
Kako bilo, Šonje drži da su pojedine analize i bodre projekcije, revidirane u realnom vremenu nakon objave podataka o BDP-u, dijelom temeljene na neutemeljenom optimizmu.
Primjerice, Hrvatska udruga banaka u posljednjem izdanje publikacije HUB Izgledi 1/2022 donosi gledišta glavnih ekonomisti najvećih banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima čiji je sukus sljedeći:
- Prosječna očekivana stopa rasta za 2023. iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%
- Nakon kulminacije inflacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% u 2023.
- Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine
- Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%
Kako možete vidjeti, procjene bankara uistinu su bodre, no Šonje ukazuje na trendove “u mrtvom kutu”.
“…optimisti gube iz vida tri stvari: prvo, od ožujka 2022. traje produženo post-covid razdoblje spuštanja ranije podignutih potrošačkih ručnih kočnica (efekt sustizanja i realizacije ranije odgođenih planova potrošnje). To ne može trajati vječno. Potrošači će u jednom trenutku ponovo početi masovno raditi nakon odmora i frustrirani vijestima i poslom vraćat će se kući i pitati se: ‘Čekaj malo, ne bih li ipak pričekao s planiranom potrošnjom ili investicijom dok ne vidim kako će se ovo rasplesti?’. Drugo, cijene goriva koje su divljale u drugom tromjesečju ove godine imaju manji udjel u potrošnji kućanstava i troškovima industrije od cijena električne energije i plina koje su sada u prvom planu. Treće i najvažnije, cjenovni udari na tržištima plina i struje puno su snažniji od bilo čega što smo do sada vidjeli na tržištima naftnih derivata,” napisao je analitičar na blogu.
Strategija u stvarnom vremenu
Podcrtana neizvjesnost u očekivanjima možda je i najznačajnija značajka aktualnih gospodarskih kretanja i indikatora koji evoluiraju u realnom vremenu. U ilustraciji trenda, pritisak na cijene plina ovog je tjedna snažno popustio, no “uzdah olakšanja” bio je kratkog vijeka. Bonaca je potrajala ugrubo tjedan dana, prije nego što je Gazprom u petak aktivaciju Sjevernog toka 1, uslijed novih “poteškoća” u održavanju zadnje funkcionalne tlačne stanice, odgodio “na neodređeno”.
>>>Pogledajte vizualizaciju divljanja cijena energije u Europi
Još zanimljivije, ili možda mrvicu neočekivano, u realnom se vremenu mijenja odnos snaga na “naftnoj bojišnici”. Europska komisija već je u prvom mjesecu invazije najavila embargo na rusku naftu. On je dijelom i usvojen, uz dojam da je Unija u poziciji diktiranja tempa i uvjeta, no pažljiviji promatrači znaju da je dobrim dijelom iluzoran i da ruska nafta nalazi put do europskih potrošača putem posrednika, od kojih se posebno ističe vrli novi “hub” – Indija.
Komisija se sada poigrava s idejom ograničavanja cijena nafte uvezene iz Rusije. Najava na koju je Kremlj odgovorio prijetnjom o prekidu opskrbe, iliti embargom. Čija je ruka u odmjeravanju jača, procijenite sami, uz podsjetnik da je Gazprom prvo polugodište zaključio s rekordnim profitom i isplatom izvanredne dividende.
>>>Europske žrtve i sankcije rezultirale rekordnim profitom, izvanrednom dividendom Gazproma
Razvoj situacije u realnom vremenu sugerira snaženje energetskog pritiska, i potencijalni naftni šok, no predviđanja su nezahvalna i ovisna o mnogočemu, od odluka OPEC+ do siline recesijskih vjetrova.
Optimistična nota
Šonje u aktualnom osvrtu nudi još pregršt uvida i pažnje vrijednih promišljanja, kao i konkretnih prijedloga za ublažavanje negativnih kretanja.
“Hrvatska je zemlja koja ima preduvjete da kroz predstojeću recesiju, kao i kroz prošlu 2020., prođe bolje od većine drugih država članica Europske unije,” veli.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
