Proizvođačke cijene u Njemačkoj u srpnju su pale najbržim tempom od 2009. godine ukazujući na popuštanje inflatornih pritisaka u najvećem europskom gospodarstvu.
Cijene roba na izlasku iz tvornica bile su 6% manje nego u istom mjesecu lani, ponajviše zahvaljujući oštrom padu veleprodajnih cijena energije.
>>>Popuštanje pritiska u Njemačkoj i Francuskoj, ‘jasni znakovi dezinflacije u eurozoni’
Povlačenje je bilo silovitije od konsenzusa u očekivanjima analitičara koji su za Reuters predvidjeli pad od 5.1%.
Cijene su se ohladile i na mjesečnoj razini, za 1.1%, značajno više od 0.2% u prognozama.
Napredak na dezinflacijskoj fronti
Podaci “nude daljnju potporu našem gledištu da bi trebao postojati značajan napredak na dezinflacijskoj fronti u ostatku 2023. godine kako se niže proizvodne cijene probijaju, osobitu u cijenama potrošačke energije i ključnih dobara i s manjim utjecajem na usluge,” komentirao je ekonomist Oxford Economicsa, Oliver Rakau.
Izvješće njemačkog statističkog ureda, Destatisa, otkriva da je oko 40 posto njemačkih proizvođačkih cijena sada niže od povišenih razina dosegnutih prošle godine.
Proizvođačke cijene energije na godišnjoj su razini pale za 19.3%.
Povukle su se i cijene intermedijarnih proizvoda, poput metala, drva ili gnojiva.
Nastavak pritiska na osnovnu potrošačku košaricu
Cijene hrane u srpnju su pak nastavile divljati, u skladu sa širim europskim trendovima bolno uočljivima i u Hrvatskoj.
>>>Njemačka bilježi najveću inflaciju cijena hrane u povijesti praćenja podataka
Proizvodne cijene prehrambenih proizvoda u srpnju su bile 9.2% skuplje nego u istom mjesecu lani.
Trajni proizvodi, poput namještaja, bijele i druge tehnike ili kapitalnih dobara također su ostale na povišenim razinama.
Monetarna politika
Rakau je rekao da bi prvi pad proizvodnih cijena od listopada 2020. godine mogao “osnažiti argumente onih u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ECB) koji favoriziraju stanku” u stezanju monetarne politike.
Pritom je umanjio izglede da će stezanje zastati nakon rujanskog sastanka ECB-a “s obzirom na tržište rada, otpornost inflacije u uslužnom sektoru i dinamiku plaća”.
>>>Ministri europodručja dogovorili fiskalnu konsolidaciju, povlačenje energetskih potpora
Plaće u europodručju na godišnjoj su razini porasle za gotovo 5%, koliko ugrubo iznosi i aktualna stopa temeljne inflacije, mjerila iz kojeg su isključene nepostojane cijene hrane i energenata.
Generalno, kretanja cijena i plaća uparena s fiskalnim mjerama mogla bi rezultirati snaženjem kupovne moći jer bi nadnice na godišnjoj razini mogle porasti brže od cijena. Trend bi mogao i produljiti nastojanja ECB-a da stopu vrate na ciljanu razinu od 2% u srednjem roku.
Zimsko ugrijavanje?
Piet Haines Christiansen, direktor istraživanja fiksnih prihoda u Danske Bank, rekao je da je pad njemačkih proizvođačkih cijena “značajni preduvjet za brže usklađivanje inflacije s ciljem”.
“Ako je aktivnost potrošača i dalje pristojna, inflacija neće pasti toliko i brzo koliko je potrebno,” dodao je.
>>>Dugoročni indikator sugerira postojanu inflaciju, zaziva promišljanja o stagflaciji
Goldman Sach je u ponedjeljak u bilješci za klijente odvagnuo da će temeljna inflacija ostati iznad 5% do rujna te da bi se na 4% mogla povući do kraja godine.
Prognoza je pritom neizvjesna i naširoko ovisna o cijenama energenata i kakvoći zime.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Financial Times
