Biznis i ekonomijaPreporučeno

Sabotaža sjevernih tokova pospješuje loše scenarije, a zima dolazi | opskrba plinom

Europa mora nastaviti s plaćanjem visokih cijena prirodnog plina, ufati se u blagu zimu i smanjiti potrošnju energije jer će svaka nova sabotaža infrastrukture ili još snažnije stezanje opskrbe iz Rusije redukcije grijanja i svjetlosti učiniti gotovo neizbježnima, piše Reuters nakon razgovora s analitičarima.

>>>‘Sabotaža’ Sjevernih tokova – frka i strka – zima

Čak i scenarij u kojem Europljani proguraju kroz zimu neokrznuti ili pothlađeni podrazumijeva puno veću kušnju u idućoj godini u kojoj će postizanje aktualnih zaliha od 80 ili više posto biti izazovno.

Skladišta Europske unije sada su popunjena oko 90%, no gubitak kapaciteta plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 iz Rusije prema Njemačkoj izgledno se neće moći u potpunosti nadoknaditi na drugim tržištima.

>>>Putin: Zapad će se ‘smrznuti poput vučjeg repa iz bajke’

Rusija je isporuku polako i postojano stezala kroz čitavo ljeto. Sjeverni tok 1 potpuno je okopnio u rujnu.

“Situacija ostaje izrazito krhka”

Analitičari procjenjuju da će kroz zimu nedostajati gotovo 15% prosječne europske potražnje, što znači da će kontinent morati posegnuti za redukcijama kako bi se provukao kroz najhladnije mjesece i vrhunac sezone grijanja.

“Situacija ostaje izrazito krhka,” rekao je Cuneyt Kazokoglu, direktor za ekonomiku energije pri FGE-u. “Potrošnja domaćinstva u Njemačkoj skočila je krajem runja na najveće razine od ožujka uslijed hladne fronte. Potražnja je bila oko 14% iznad četverogodišnjeg razdoblja od 2018. do 2022. godine. To predstavlja prijetnju,” dodao je.

>>>Fortum prodaje udjel u Uniperu, njemački danak blizu 30 milijardi eura

Remećenju i zimi najizloženije je najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka, čije vlasti posežu za epohalno skupim fiskalnim manevrima kako bi očuvale o jeftinom ruskom plinu ovisnu industriju i potrošače.

>>>Analitičari: niti 95 milijardi eura potpora neće spriječiti recesiju u Njemačkoj

Njemačka Savezna mrežna agencija, zadužena za redukcije u izvanrednim slučajevima, postojano upozorava da je potrošnja domaćinstava previsoka i neodrživa.

Rusija pritom ima još prostora za eskalaciju i u posljednjim tjednima prijeti sankcioniranjem ukrajinske energetske tvrtke Naftogaz u čijem je vlasništvu jedan od posljednjih funkcionalnih plinovoda prema Uniji.

Računica

Pružatelj financijskih usluga i informacija Refinitiv procjenjuje da bi sjeverozapadna Europa, uključujući Njemačku, ove zime mogla uvesti 18 milijardi kubičnih metara (bcm) plina, s čime bi ukupni ovogodišnji uvoz segnuo na 52 bcm, 5,5% više nego lani.

>>>ArcelorMittal gasi visoku peć, zaustavlja proizvodnju čelika u ‘nekonkurentnoj’ Njemačkoj

Za referencu, Bank of America navodi da je združeni puni kapacitet sjevernih tokova 110 bcm godišne, što bi zadovoljilo oko 30% ukupne europske potražnje za plinom.

Rusija ovih dana u sjeverozapadnu Europu isporučuje 86 milijuna kubičnih metara (mcm) plina dnevno kroz Ukrajinu i Poljsku u poredbi s 360 mcm/dnevno lani.

Analitičari Bernsteina procjenjuju da Europu, ukoliko se situacije na pogorša, očekuje manjak od 155 mcm/dnevno. Računica se temelji na prosječnoj dnevnoj potražnji od rujna do ožujka u razdoblju od 2017. do 2021. godine od 930 mcm.

>>>EK pregovora o cijenama plina, razvija strategiju oporezivanja i osiromašenja – zime i tmice

Europska komisija od članica je zatražila da potražnju ove zime smanje do 15% ili za 50 bcm.

Ukoliko se ciljevi postignu, Europljani će iz zime izaći s oko 55 bcm u skladištima, što uz industrijsku i drugu ljetnu potražnju podrazumijeva dugoročni nastavak izazova.

Pritisak na cijene plina za industriju u posljednjim je tjednima osjetno popustio, ali uz veliki danak u energetski intenzivnim sektorima koji zaustavljaju proizvodnju i/ili proglašavaju insolventnost.

Višegodišnji izazovi

Neugodnu situaciju pogoršavaju i drugi faktori, poput poteškoća s hlađenjem vremešnih nuklearnih reaktora u Francuskoj čija je proizvodnja ove godine okopnila zajedno s europskim rijekama koje su otkrile stoljećima skriveno “kamenje gladi”.

Refinitiv procjenjuju da je pad proizvodnje u nuklearkama potražnju za plinom ove godine povećao za 30% u poredbi s 2021.

>>>Zima dolazi: Italija temperaturu u stanovima spušta na 19 ℃, u industriji 2 stupnja manje

Analitičar Bank of America, Francisco Blanch, procjenjuje da bi normalizacija cijena plina u Europi mogla potrajati pet do 10 godina.

“Europa će morati nastaviti plaćati za plin i moliti se za toplije vrijeme,” rekao je.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima