Sjedinjene Američke Države svojim su G7 saveznicima predložile istraživanje modaliteta s kojima se 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine može zaplijeniti i predati Ukrajini, doznao je Financial Times.
Htijenje je da se potez, za kakav u međunarodnom pravu nema presedana, zaključi do druge godišnjice rata koji je započeo 24. veljače 2022. godine.
FT piše da je zapljena vruća tema u glavnim gradovima Europe o kojoj se raspravljalo i na ovomjesečnom vijećanju ministara financija G7.
Dionici promišljaju o provedbi, ali i posljedicama takve politike.
Okosnice
Uobičajeno, poriv predvodi Washington uz potporu Ujedinjenog Kraljevstva, Japana i Kanade a s ciljem da se zapljena predstavi i/ili zaključi u veljači.
Amerikanci predlažu tri radne skupine koje bi proučile pravna pitanja povezana s konfiskacijom; modalitete primjene takve politike i ublažavanja potencijalnih rizika; kao i opcije kako eventualni plijen usmjeriti Ukrajini.
>>>Trump: tražit ću da EU vrati 200 milijardi dolara za Ukrajinu
Njemačka, Francuska, Italija i Europska unija za sad su rezervirane uz gledište da zakonitost i posljedice pljenidbe treba procijeniti s dubokom pažnjom. Nekolicina ministara iz EU-a također podcrtava potrebu za visokom razinom povjerljivosti.
Među razmatranim opcijama su izravna konfiskacija ruske imovine, uključujući imovinu ruske središnje banke, što uključuje zlato pohranjeno izvan Rusije. Promišlja se i o korištenju prihoda od zamrznute imovine ili njihovom korištenju kao kolateral za zajmove.
>>>Zavirite u Putinov ‘ratni kovčeg’
EU do sad nije plijenio rusku imovinu, uz nekolicinu bilateralnih izuzetaka u odmjeravanju Rusije i Njemačke koja je pojedine ruske podružnice stavila pod državna njedra.
Lako tuđim … gloginje mlatit
Washington je također zazirao od javne potpore konfiskaciji, no sadašnji poriv sugerira da Amerikanci misle da bi ona bila zakonita kao “protumjera za induciranje kraja ruske agresije”.
Za aktualni posrednički rat uobičajeno, SAD u svojim shemama nema veliki ulog. Većina ruske imovine koju bi obuhvatila pljenidba nalazi se u Europi gdje bi takav čin mogao imati dalekosežne posljedice, uključujući narušavanje financijske stabilnosti i izglednu quid pro quo odmazdu Rusije.
Italija, koja u 2024. preuzima rotirajuće predsjedanje G7, jedna je članica skupine čija je izloženost Rusiji dovoljno velika da zaustavi privolu. Moskva je već zaprijetila da bi svaka zapljena njezine imovine rezultirala prekidom diplomatskih odnosa i povratnom paljbom.
EU, UK i Francuska također podcrtavaju da je riječ o procesu koji ne može zadovoljiti neposredne potrebe Ukrajine i da je iznos zamrznute imovine nedovoljan za obnovu čiju je cijenu Kijev lani u listopadu procijenio na “gotovo 750 milijardi dolara”.
>>>Svyrydenko navela procjenu troškova obnove i oporavka | Hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum
Pojedine dionike brinu i druge posljedice kursa koji traži SAD, uključujući ideju da se pomoć Ukrajini može osigurati bez privole i demokratskih procesa, odnosno s upitnim legitimitetom.
Pomoć Ukrajini ususret novoj godini priječi rastući raskol u američkim zastupničkim tijelima i mađarski veto.
FT piše da potencijalna pljenidba također reflektira želju da se Moskvi pokaže i dokaže kako neće moći nadživjeti zapadnjačku, gospodarsku i vojnu odlučnost i predanost Ukrajini.
Skupina je slično uvjerenje izražavala i tijekom nametanja embarga na rusku naftu koji se u konačnici pokazao jalovim i inflatornim, što je osobito uočljivo u Europi.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
