PolitikaPreporučeno

Stanje Unije | govor Ursule von der Leyen

Ursula von der Leyen; Foto: Eric VIDAL/EP

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u  svom je govoru o stanju Unije u srijedu naglasak stavila na agresiju Rusije na Ukrajinu i njezine posljedice, poglavito rekordni rast cijena energije te mjere kojima će blok na te izazove odgovoriti.

>>>Govori Ursule von der Leyen

Rujansko plenarno zasjedanje Europskog parlamenta tradicionalno je obilježeno govorom predsjednika Europske komisije o stanju Unije, uvedenim Lisabonskim ugovorom 2009. U njemu se obično sažimaju postignuća iz protekle godine te predstavljaju prioriteti i inicijative koje se planiraju poduzeti u narednoj godini.

>>>Navodno pokvarena von der Leyen održala govor o stanju Unije, Ukrajine

U govoru koji je trajao 57 minuta, osim o ratu i cijenama energije, Von der Leyen je govorila o čitavom nizu pitanja s kojima se Europa i svijet suočavaju.

Povjerenice i šefica Europske komisije u nacionalnim bojama Ukrajine; Foto: Alain Rolland/EP
Poljski volonteri, priča o solidarnosti EU

Predsjednica Komisije svoj je govor održala odjevena u kombinaciji žute i plave boje, boja ukrajinske zastave.

I ostale članice Komisije nazočne na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bile su odjevene u žuto i plavo.

Posebna gošća na ovogodišnjem govoru o stanju unije bila je supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Olena Zelenska, koja je dobila veliki pljesak zastupnika u punoj dvorani Europskog parlamenta.

Olena Zelenskij; Foto: Fred Marvaux/EP

Jednako snažan pljesak dobile su i dvije Poljakinje, Magdalena i Agnieszka, koje su u Varšavi organizirale prihvat ukrajinskih izbjeglica.

One su odmah na početku ruske invazije na Ukrajinu otišle na glavni željeznički kolodvor u Varšavi, postavile šator i organizirale prihvat ukrajinskih izbjeglica. Ubrzo su okupile tri tisuće volontera, povezale se s lancima supermarketa da se osigura hrana, a s lokalnim vlastima organizirale su u autobuse za prijevoz do prihvatnih centara.

“Njihova je priča o svemu za što se naša Unija zalaže i čemu teži. To je priča o ljubavi, karakteru i solidarnosti. Svima su pokazale što Europljani mogu postići kad udruže snage”, rekla je von der Leyen.

EK priznaje pogreške

Priznala je da je većina u EU-u imala pogrešan pristup prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Jedna od pouka iz ovoga rata jest da smo trebali slušati one koji znaju Putina. Anu Politkovskaju (ubijenu rusku novinarku) i ruske novinare koji su razotkrivali kriminal i to platili životom. Naše prijatelje u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i oporbu u Bjelorusiji. Trebali smo slušati glasove unutar naše Unije, u Poljskoj, baltičkim zemljama i diljem srednje i istočne Europe”, rekla je von der Leyen u govoru o stanju Unije

“Oni su nam godinama govorili da se Putin neće zaustaviti”, istaknula je.

>>>Putin o Ukrajini: Rusija se nema kamo povući

Dodala je da su te zemlje ne samo upozoravale nego su i djelovale kako bi okončale svoju ovisnost o Rusiji, investirali u obnovljive energije, LNG terminale i interkonektore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen; Foto: Christophe Licoppe/EC

“Moramo se osloboditi od ruske ovisnosti u cijeloj Europi”, rekla je predsjednica Komisije.

Rekla je da rat koji je Rusija pokrenula nije samo rat protiv Ukrajine, nego i rat protiv europske opskrbe energijom, europskog gospodarstva, vrijednosti i budućnosti.

”Ovdje se radi o autokraciji protiv demokracije”, rekla je von der Leyen.

Ograničenjem profita energetskih tvrtki do 140 milijardi eura uštede

Govoreći o najvećem problemu s kojima se Europljani suočavaju uoči predstojeće sezone grijanja, von der Leyen je objavila prijedloge  mjera za smanjenje cijena energije: ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju električne struje, štednju u vrijeme vršnih opterećenja te najavila reformu tržišta električne energije kako bi se okončala dominantna uloga plina.

Ti prijedlozi bit će podloga za raspravu na izvanrednom sastanku ministara energetike država članica, koji će se okupiti 30. rujna kako bi donijeli konkretne odluke.

“Tvrtke koje proizvode električnu struju uz niske troškove nikada nisu na sanjale da će imati tolike profite. Zato predlažemo ograničenje njihovih prihoda”, rekla je von der Leyen.

>>>Europske žrtve i sankcije rezultirale rekordnim profitom, izvanrednom dividendom Gazproma

Komisija predlaže da se ti prihodi ograniče na 180 eura za megavatsat, a razlika između toga iznosa i veleporodajne cijene išla bi u proračune država članica, koje bi ih distribuirale potrošačima i gospodarstvu. Trenutačna cijena u Njemačkoj za megavatsat je veća od 450 eura.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i prva dama Ukrajine Olena Zelenskij; Foto: Fred Marvaux/EP

“Tako bi države članice prikupile 140 milijardi eura s kojima bi ublažile udar” rasta cijene energije, dodala je.

“U našem socijalnom, tržišnom gospodarstvu profiti su dobri, ali u ovakvim vremenima krivo je izvlačiti izvanredne rekordne dobitke, profitirajući od rata i na leđima potrošača. Dobit se mora dijeliti u ovakvim vremenima i usmjeriti prema onima kojima najviše treba”, rekla je von der Leyen.

Redukcija struje i grijanja

Drugi prijedlog je obvezujući cilj smanjenja potrošnje električne energije, naročito u vrijeme vršnih opterećenja, za što će trebati žrtvovati dio komfora.

Kao primjer navela je tvornice keramike u Italiji, koje su pomaknule radno vrijeme u rano jutro kako bi iskoristili vrijeme kada je struja jeftinija.

“Zamislite roditelje među tim radnicima koji rano napuštaju svoje domove dok im djeca još spavaju zbog rata koji oni nisu birali. To je jedan od milijun primjera kojim se Europljani prilagođavaju novoj stvarnosti”, rekla je von der Leyen.

I industrija koja koristi fosilna goriva, naftne i plinske tvrtke, rafinerije, ugljenokopi itd. Izvlači velike profite zahvaljujući sadašnjim okolnostima. Stoga će one morati plaćati solidarni porez.

Ursula von der Leyen; Foto: Mathieu Cugnot/EP
Diversifikacija, reforma tržišta električne energije

Predsjednica Komisije je istaknula potrebu okončanja ovisnosti o Rusiji i diversifikaciju dobave plina od pouzdanih partnera poput Norveške, Sjedinjenih Država, Alžira i drugih.

Najavila je “temeljitu reformu” tržišta električne energije, na kojem se cijena određuje prema najskupljem energentu iz kojeg se proizvodi, a to je već dulje vrijeme plin.

>>>Komisija predlaže porez na obnovljive izvore energije, redukciju struje

“Dok se bavimo sa sadašnjom krizom, moramo gledati naprijed. Sadašnji koncept tržišta električne energije nije pravedan prema potrošačima, oni bi trebali ubirati plodove od jeftinih obnovljivih izvora energije”, rekla je von der Leyen.

“Morat ćemo razdvojiti dominanti utjecaj plina od cijene električne energije. Stoga ćemo provesti duboku i sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije”, rekla je.

Ne ograničuje se cijena ruskog plina

Također je najavila da će Komisija raditi na novim pravilima za tržište plina kako bi se ograničila velika volatilnost cijena unutar jednog dana. “To je vrlo složeno i nimalo trivijalno pitanje”, kaže predsjednica Komisija.

Predsjednica Komisije nije predložila ograničenje cijena plina koji su uvozi bilo iz Rusije bilo iz drugih zemalja. Na zadnjem izvanrednom sastanku ministara energetike oko toga nije bilo suglasnosti. Dio država članica zagovara uvođenje ograničenja za uvoz plina iz Rusije, a drugi dio da se to uvede za sav uvezeni plin. Ipak, von der Leyen nije potpuno maknula tu ideja sa stola.

“Moramo se truditi sniziti cijenu plina, osigurati opskrbu, a istodobno ostati i globalno konkurentni”, rekla je dodajući da će Komisija zajedno s državama članicama pripremiti niz mjera u kojima će se uzeti u obzir specifična priroda našeg odnosa s dobavljačima –  od nepouzdanih dobavljača kao što je Rusija do pouzdanih prijatelja kao što je Norveška”, rekla je.

Prva dama Ukrajine Olena Zelenskij i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola; Foto: Philippe Buissin/EP

Također je rekla da je tržište plina dramatično izmijenjeno: od većinskog oslanjanja na plin iz plinovoda prešlo se na  povećanje količine prirodnog ukapljenog plina.

Sankcije protiv Rusije djeluju

Von der Leyen je branila sankcije koje je EU uvela protiv Rusije, dok određeni krugovi na krajnjoj desnici i ljevici optužuju sankcije za enormni rast cijena energije.

Ruski je financijski sektor na izdisaju. Tri četvrtine ruskog bankovnog sektora isključili smo s međunarodnih tržišta. Iz Rusije se povuklo gotovo tisuću međunarodnih poduzeća.

Proizvodnja automobila za tri je četvrtine manja nego lani. Aeroflot prizemljuje zrakoplove jer nema rezervnih dijelova. Ruska vojska ostaje bez poluvodiča i vojnu opremu popravlja čipovima iz perilica posuđa i hladnjaka. Ruska industrija je na koljenima, rekla je von der Leyen.

“Kremlj je rusko gospodarstvo poslao na put bez povratka”, istaknula je predsjednica Komisije.

Pomoć Ukrajini

Von der Leyen je najavila pomoć od 100 milijuna eura za obnovu škola u Ukrajini, uključivanje Ukrajine u europsko područje besplatnog roaminga i da će surađivati s Ukrajinom kako bi joj omogućila nesmetan pristup jedinstvenom tržištu. O svemu tome će razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, kamo danas putuje.

Okretanje od fosilnih goriva prema obnovljivim izvorima

Napuštanje fosilnih goriva već je započelo, ali je nedovoljno brzo. Vodik bi mogao biti pokretač promjene u Europi. Von der Leyen ističe da bi zeleni vodik mogao biti pokretač promjena u Europi.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i prva dama Ukrajine Olena Zelenskij; Foto: Eric Vidal/EP

“U planu REPowerEU udvostručili smo cilj: želimo da se do 2030. u Europskoj uniji svake godine proizvede deset milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora. Da bismo u tome uspjeli, trebamo pokrenuti tržište vodika, nadoknaditi manjak ulaganja i uskladiti buduću ponudu i potražnju”, rekla je von der Leyen, najavivši osnivanje nove europske banke za vodik, koja će moći uložiti tri milijarde eura u stvaranje budućeg tržišta vodika.

Novih 10 zrakoplova i tri helikoptera za gašenje požara

Von der Leyen se osvrnula i na klimatske promjene, ekstremnu sušu koja je dovela do razornih šumskih požara ovoga ljeta u Europi.

Najavila je kupnju  dodatnih deset laganih amfibijskih zrakoplova i tri helikoptera.

“Danas  najavljujem da ćemo dogodine udvostručiti kapacitete za borbu protiv požara. Eto primjera europske solidarnosti na djelu!”, rekla je.

Nova fiskalna pravila

Prelazak na digitalno gospodarstvo i gospodarstvo s nultim neto emisijama traži velika ulaganja i to u uvjetima povišenog javnog duga. Stoga, von der Leyen ističe da su potrebna nova fiskalna pravila kojima će se omogućiti strateška ulaganja i zaštititi fiskalna održivost.

Najavila je da će Komisija konkretne prijedloge u tom smislu iznijeti sljedeći mjesec, navevši samo nekoliko načela na kojima će počivati ti prijedlozi.

>>>Profil Ursule von der Leyen

“Države članice trebale bi imati veću fleksibilnost kad je riječ o načinima smanjenja duga, ali i veću odgovornost za dogovorene rezultate. Trebala bi postojati jednostavnija pravila koja svi mogu poštovati. Time bi se otvorio prostor za strateška ulaganja, a financijskim tržištima dalo bi se potrebno pouzdanje”, rekla je.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metosla sluša govor predsjednice Euoropske komisije Ursule von der Leyen; Foto: Eric Vidal/EP
Olakšice za mala i srednja poduzeća; privlačenje stručnjaka izvan EU-a 

Von der Leyen je najavila i pomoć malim i srednjim poduzećima. Između ostaloga najavila je prijedlog o jedinstvenom skupu  poreznih pravila za poslovanje u Europi pod nazivom BEFIT te revidiranje direktive o kašnjenju u plaćanju.

“Svako četvrto poduzeće odlazi u stečaj zbog kašnjenja u plaćanju računa, što nije pošteno. To će biti spas za milijune obiteljskih poduzeća”, rekla je.

Osvrnula se i na nedostatak radne snage. Iako EU ima rekordno nisku stopu nezaposlenosti s jedne strane, s druge strane ima također rekordan broj nepopunjenih radnih mjesta. Nedostaje  vozača kamiona, konobara, osoblja u zračnim lukama, njegovatelja, inženjera, informatičara itd. Stoga je potrebno veće ulaganje u osposobljavanje i usavršavanje u suradnji s poduzećima, kao i privlačenje stručnjaka izvan EU-a.

Čipovi i rijetke sirovine, opasnost od nove ovisnosti

Pristup čipovima i sirovinama ključni su za uspješnu transformaciju u digitalno gospodarstvo.

Von der Leyen ističe da će litij i rijetke zemlje uskoro biti važnije od nafte i plina. Rijetke zemlje su naziv za skupinu sličnih kemijskih elemenata koji se u prirodi nalaze većinom zajedno u mineralima vulkanskoga podrijetla. U tu skupinu ubrajaju se tri aluminiju srodna elementa: skandij, itrij i lantan, te 14 elemenata vrlo sličnih kemijskih svojstava (lantanoidi).

Svjetski predvodnik u prerađivačkoj industriji danas je Kina. U toj se zemlji proizvodi gotovo 90 posto rijetkih zemalja i 60 posto litija.

“Naša će se potreba za rijetkim zemljama do 2030. upeterostručiti. Jedino je problem što trenutačno gotovo cijelim tržištem vlada samo jedna zemlja. Ne smijemo ponovno postati ovisni kao što se dogodilo s naftom i plinom”, upozorila je von der Leyen.

Ursula von der Leyen; Foto: Dati Bendo/EC

Komisija će uskoro predložiti Europski akt o kritičnim sirovinama, najavila je predsjednica EK-a.

Zapadni Balkan, Gruzija, Ukrajina, Moldavija – dio europske obitelji

Von der Leyen je poručila zemljama zapadnog Balkana te Ukrajini, Moldaviji i Gruziji da su dio europske obitelji.

“Dio ste naše obitelji, vaša je budućnost u našoj Uniji i ona bez vas nije potpuna!”, rekla je.

Podržala je i osnivanje šire Europske političke zajednice, čiji će se prvi sastanak održati sljedeći mjesec u Pragu.

U Pragu će se 6. i 7. listopada održati sastanak čelnika EU-a, na koji su pozvane zemlje zapadnog Balkana te nekoliko zemalja iz susjedstva – Norveška, Švicarska, Lihtenštajn, Velika Britanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Turska, Armenija, Azerbejdžan.

Bio bi to prvi samit Europske političke zajednice, ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. To bi trebala biti platforma za politički dijalog i suradnju između EU-a i zemalja koje teže članstvu u Uniji i onih koje to ne žele.

 Zaštita demokracije, vladavine prava i borba protiv dezinformacija

Von der Leyen je najavila paket za zaštitu demokracije, koji će pridonijeti razotkrivanju prikrivenih stranih utjecaja i sumnjivog financiranja.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen; Christophe Licoppe/EC

“Moramo se bolje  zaštititi od zlonamjernog upletanja”, rekla je von der Leyen.

Najavila je i ažuriranje europskog zakonodavstva za borbu protiv korupcije.

“Želimo li biti vjerodostojni kada od zemalja kandidatkinja tražimo da ojačaju svoje demokracije, moramo iskorijeniti korupciju i kod kuće”, rekla je.

Pratite nas na Google vijestima

Comments (1)

  1. […] Europska komisija u subotu je nastavila sa svojom nemuštom i tragikomičnom ratnom propagandom citirajući netočne informacije, kolokvijalno znane i kao laži, koje je predsjednica Ursula von der Leyen izrekla tijekom govora o stanju Unije. […]

Comment here