Bivši predsjednik Donald Trump koji se natječe za drugi mandat u petak je ponudio za američke političare neuobičajeno izravne i iskrene komentare ruske invazije na Ukrajinu.
Trump je gledište iznio u razgovoru sa znamenitim poduzetnikom i investitorom Davidom Sacksom koji ga je upitao bi li, u ulozi predsjednika, bio spreman odustati od proširenja NATO-a na Ukrajinu ako bi to donijelo mir.
“Dakle, 20 godina sam slušao da bi ulazak Ukrajine u NATO bio istinski problem za Rusiju. Dugo sam o tome slušao i mislim da je to pravi razlog zašto je ovaj rat započeo. Nisam siguran da bi ovaj rat započeo (da) Biden nije govorio samo pogrešne stvari. Jedna od pogrešnih stvari koje je govorio bila je: ‘Ne, Ukrajina će ući u NATO.’
To je jedna od mnogih stvari koje je rekao. Kada sam slušao što on govori, rekao sam, ovaj će momak započeti rat. Kao što znate kroz četiri godine (Trumpovog mandata) nije bilo ni govora o ulasku Rusije u Ukrajinu. To se nikad ne bi dogodilo. Rusija ne bi napala Ukrajinu. Čim sam izašao (iz Bijele kuće, Rusi su) započeli s formiranjem duž linija. Pomislio sam, gle, možda će Putin, koji je dobar pregovarač, možda će to napraviti u svrhu pregovora. Onda su odjednom napali, i ja sam se pitao što se ovdje događa? Ali, ako pogledate retoriku Bidena, on je govorio suprotno od onog što je po mom mišljenju trebao reći. Stvari koje je govorio, i koje još govori… on govori stvari koje su totalno lude,” rekao je Trump.
“Provokacija”
Sacks je u intermecu podsjetio da je Washington mjesec dana prije rata odbacio ruske zahtjeve o pružanju sigurnosnih garancija da se NATO neće širiti do granica Rusije i tako okinuo najveće krvoproliće na starom kontinentu od Drugog svjetskog rata.
“Znate, pokazalo se da je mjesec dana prije ruske invazije (američki državni tajnik Antony) Blinken (šefu ruske diplomacije Sergeju) Lavrovu rekao da administracija neće samo Ukrajinu dovesti u NATO, već i da oni misle da je OK ako Sjedinjene Države stave nuklearno oružje u Ukrajinu. Stoga ne čudi da su Rusi udarili u plafon. Hoću reći, govorimo o provokaciji,” naveo je.
Podbadanje je potom komentirao i Trump.
“Recimo da upravljate Rusijom. Vi ne biste bili presretni (da NATO dođe do vaših granica). I to je uvijek bilo izvan stola. Znate, to je granica. Ako su oni mislili da će to ostati neka vrsta (neutralnog teritorija) na kojem nećete imati NATO … Oni nisu imali vojnike na samoj granici, oni to ne žele. Uvijek je bilo razumljivo, čak i prije Putina, uvijek je bilo razumljivo da je to ne-ne. I sada idete protiv njihovih želja, i to ne znači da su oni u pravu kad to govore, ali to je bilo jako provokativno. I sad je još provokativnije, jer ih čujem kako rutinski govore o ulasku Ukrajine u NATO, i čujem da Francuska želi ući unutra i boriti se. E, pa želim im puno sreće,” rekao je.
“Sada ovisimo o Donaldu Trumpu za zdrav razum i izbjegavanje nuklearnog rata? U kako smiješnim vremenima živimo,” komentirao je na X-u norveški akademik i politolog Glenn Diesen koji je podijelio relevantne dijelove podcasta.
Kontekst
Sjedinjene Američke Države i Europska unija od 2020. godine postojano snaže napore za europsku i transatlantsku integraciju Ukrajine, uključujući za Putina i Rusiju neprihvatljivo uzdizanje u NATO.
Ukrajina je pristupne pregovore s Europskom unijom započela 2017. godine.
Rusija širenje Sjevernoatlantskog (vojnog) saveza na svoje granice drži izravnom i realnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Kremlj je neposredno prije rata od NATO-a zatražio sigurnosne garancije da će odustati od remećenja ekvilibrija, Savez je zahtjev odbio 11. siječnja 2022. godine (vanjska poveznica, abc News). Mjesec dana kasnije, 24. veljače, u Europi je započeo rat.
NATO svoje zavjete i garancije Rusiji da se neće širiti na istok postojano gazi od 1990. godine.
Imperativ hegemona
Predsjednik Vladimir Putin kroz svoje je mandate postojano tražio “resetiranje” i normalizaciju odnosa između Rusije i Europske unije i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Rusija i SAD “moraju pronaći snagu, okrenuti stranicu i krenuti naprijed” rekao je u lipnju 2019. godine. Mjesec dana kasnije, ruku je pružio i starom kontinentu uz poziv na “potpunu normalizaciju odnosa između Rusije i Europe u cjelini”.
Neposredno dobro prihvaćeni, uključujući od Francuske i Njemačke, njegovi diplomatski napori odbačeni su promjenom administracija u EU-u i SAD-u, odnosno nametanjem Ursule von der Leyen kao predsjednice Europske komisije i pobjedom Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima.
Odbačen, Putin je u prosincu 2021. godine upozorio da se Rusija nema kamo povući, nakon čega je započelo gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama.
Priječenje približavanja i normalizacije odnosa između Rusije i Europske unije jedna je od glavnih odrednica američke vanjske politike. Dugogodišnji savjetnik američkih predsjednika, diplomat i politički znanstvenik Zbigniew Brzezinski, davno je deklarirao da bi Euroazija, odnosno suradnja Europe i Rusije, dokinula američku hegemoniju i formirala najprosperitetniju regiju svijeta. SAD čini sve kako bi sačuvao svoj primat i spriječio takvu zbilju.
Promišljanja i upozorenja Brzezinskog rezimirana su u znamenitoj knjizi: Velika šahovnica: američki primat i njegovi geostrateški imperativi (engl. The Grand Chessboard: American Primacy and Its Geostrategic Imperatives – Internet Archive).
Znanje je moć, a vi znate mnogo.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.