Europske zelene stranke na putu su da postanu najveći gubitnici izbora za Europski parlament koji će se održati od 6. do 9. lipnja.
Aktualne ankete sugeriraju da bi mogle izgubiti do trećine od 72 mjesta u aktualnim sazivu, što je u oštrom kontrastu s 2019. kada su njihove politike naširoko prihvaćene, osobito od mlađe, klimatskim promjenama isprepadane populacije.
“Naravno, bio je to sjajan osjećaj u 2019. godini. Ljudi su nas voljeli i klima je bila tema broj jedan,” rekla je zelena zastupnica Anna Cavazzini za Reuters. “To je sada malo drugačije, dakako. Generalno, rekla bih da postoji pomalo društvenog otpora zaštiti klime.”
Anna Cavazzini; Foto: Michel Christen/EP
Da se klima radikalno promijenila svjedoče sve učestaliji fizički napadi na zelene kandidate, vandaliziranje njihovih predizbornih oglasa i poruka ili priječenje javnih nastupa.
Blowback
Povoda za povratnu paljbu je pregršt, europske zelene politike, koje su od 2019. godine uživale veliku potporu glavnih struja u Europskom parlamentu, uključujući konzervativce iz čijih je redova iznikla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, pokazale su se presudnima za boljitak mnogih dionika, a ponajviše seljaka koji su lani u Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji i drugim dijelovima središnje Europe poveli veliku seljačku bunu.
Potpora Zelenima okopnila je i uslijed za mnoge građane iritantnih i radikalnih zelenih akcija, uključujući remećenje cestovnog, željezničkog i zračnog prometa, bušenje guma na skupocjenim automobilima, bacanje boja u fontane, na izloge trgovaca i banaka ili na umjetnička djela.
Suočena s izbornom godinom i negodovanjem, Komisija je već započela sa sanacijom štete, ublažila pojedine klimatske ciljeve i/ili revidirala akte.
Dio europske populacije koji prati aktivnosti povjerenika i zastupnika također je svjestan da su aktualna previranja tek oblik stvari koje dolaze i da izbori pružaju priliku da se dobar dio zelenih agendi, uključujući zabranu motora s unutarnjim izgaranjem, ublaži, odgodi ili “sasječe u korijenu”.
“Ovi izbori bit će o budućnosti Zelenog dogovora,” rekao je znameniti, a ovih dana i zloglasni, nizozemski zastupnik i supredsjednik europskih Zelenih, Bas Eickhout.
Nepovjerenje, propaganda
Analitičari i europski političari očekivani pad potpore zelenima pripisuju širokom spektru čimbenika, od krize životnih troškova dijelom uvjetovane tranzicijom, preko zelene potpore migracijama do nepopularnih politika zelenih stranaka u njihovim matičnim nacijama.
“Sada su velike teme konkurentnost, sigurnost, socijalna pitanja, imigracija, a to su teme oko kojih se Zeleni malo više muče,” komentirao je Davide Ferrari, voditelj istraživanja na platformi EU Matrix.
Još jedan od faktora kopnjenju potpore je građansko nepovjerenje u narativ o klimatskim promjenama koje je uvjetovano opetovanim predviđanjima o klimatskom usudu koji se nije materijalizirao i informacijama koje su dostupne na X-u nakon što ga je novi vlasnik, Elon Musk, oslobodio cenzure.
Građani su (ne)zgodnom primjeru klimatske propagande mogli posvjedočiti i prošlog ljeta kada su službeni izvori deklarirali rekordne temperature u mnogim dijelovima Europske unije, dok su korisnici X-a izražavali čuđenje i dijelili lokalne informacije koja su radikalno odudarala od službenih.
Promjena prioriteta
Kako bilo i shodno navedenom, istraživanje Ipsosa povedeno u ožujku na uzorku od 26.000 Europljana otkriva da je zabrinutost zbog klimatskih promjena okopnila i sada se, u smislu prioriteta, nalazi tek na šestom mjestu, dok su se na vrh popele inflacija, nezakonita imigracija i nezaposlenost.
U Njemačkoj, koja je na prošlim EU izborima u 2019. u EP poslala 25 zelenih zastupnika, Zeleni su danas najveće žrtve političkog nasilja.
Njihove politike, poput zabrane bojlera na plin i druga fosilna goriva, urušile su potporu čitavoj koaliciji socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza čiji je rad u siječnju odobravalo samo 27% ispitanih građana, što je najmanje potpora jednoj vladajućoj stranci u povijesti istraživanja.
Ministar gospodarstva iz zelenih redova, Robert Habeck, u siječnju se suočio s razjarenom gomilom koja ga je natjerala u bijeg s trajekta. Njegova se popularnost od lipnja 2022. do svibnja 2023. gotovo prepolovila.
“Njemačko gospodarstvo sada ulazi u teške vode,” rekao je politolog Stefan Marschall sa Sveučilišta u Düsseldorfu. “Čim se okolišna politika dizajnira u konkretnim uvjetima, postaje jasno da je to nešto što također košta novca … i to odvraća ljude,” dodao je.
Saziv Europskog parlamenta na odlasku pojedine je zelene politike već pretočio u zakon, što se odigralo osobito žustro ususret kraju mandata.
Usvojeno je više od 20 neopozivih zakona o klimi, uključujući prijepornu zabranu vozila koja emitiraju CO2 do 2035. godine. Iako dolazeći parlament direktive ne može dokinuti, može ih razvodniti kroz redovite revizije i tako usporiti europsku Zelenu tranziciju.
Grabancijaš/Reuters
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.