‘Crni labudovi’ zaigrali za Rusiju | opskrba plinom

Isporuke ruskog plina u Europu u petak su bile manje od potražnje i zahtijevale posezanje u zalihe koje Unija gradi ususret energetski neizvjesnoj zimi.

>>>Komisija traži obvezu ugradnje solarnih panela, hitnu štednju – energetsku redukciju

Trend je neugodan za europske administratore i građane suočene s povijesnim inflatornim vjetrovima potpirenima izlaskom iz pandemije bolesti COVID-19 i raspirenima odgovorom na rusku invaziju Ukrajine koji naizgled teže sankcionira Europljane nego Ruse.

Italija i Slovačka u petak su javile da su količine plina kroz Sjeverni tok 1 bile oko 40% manje od uobičajenih. Glavni dobavljač u Njemačkoj, Uniper, istovremeno je izvijestio da su isporuke 60% manje od ugovorenih, ali da manjak za sad može nadomjestiti drugdje. Njemački regulator za energiju situaciju opisuje kao “napetu”.

Francuska ruski plin kroz Njemačku nije primila od 15. lipnja.

“Zima dolazi”

Europska komisija, perjanica nametanja gospodarskih sankcija Rusiji, u posljednjim mjesecima frenetično traži izlaz iz ovisnosti o ruskim energentima, no alternativa je malo, one su skupe ili glupe.

Izvršno je tijelo donijelo nove smjernice i regulative i zatražilo punjenje spremnika. Analitičari ING-a navode da je popunjenost zaliha na razini Unije trenutačno na 52%, mrvicu manje nego u petogodišnjem prosjeku, ali više od lanjskih 43%.

>>>Rusija kažnjava Njemačku, smanjuje opskrbu i žari cijene na tržištu plina

U aktualnom trenutku nema konkretnih informacija koliko je plina iz pričuva oslobođeno u posljednjim danima.

Crni labudovi

Na pozornicu je navratio i par “crnih labudova”, iliti totalno neočekivanih faktora. Jedan se manifestirao kroz neuobičajeno rani toplotni val u dijelovima Italije, Španjolske i Francuske gdje temperature koketiraju s povijesnim rekordima, izazivaju sušu i masivnu uporabu rashladnih uređaja što snaži potrošnju električne energije, pa tako i plina.

Pritisnuta, Italija je najavila da bi idućeg tjedna mogla proglasiti izvanredno stanje u opskrbi plinom, doznao je Reuters od dva izvora iz tamošnje vlade. Scenarij u prvom stupnju podrazumijeva redukciju za industrijske potrošače i povećanje proizvodnje termoelektrana na ugljen.

>>>Vrućinom omamljeni Europljani kontempliraju o klimatskim promjenama, urodu

O silini potražnje u zemljama pod toplotnim udarom svjedoči detalj iz Španjolske gdje je prema pisanju Reutersa i podacima operatora Enagas u četvrtak kupljena najveća dnevna količina plina u povijesti. Prijašnji je rekord postavljen u srijedu.

Drugi, krajnje neuobičajen i poveći crni labud istovremeno se prikazao u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je prošlog tjedna eksplozija iz igre izbacila golemi izvozni LNG terminal u Freeportu, Teksas. Sanacija štete i totalni prekid isporuke potrajat će do rujna a povratak punog kapaciteta do kraja 2022. godine.

>>>Amerika saveznicima nudi novu vrstu plina, ‘plin slobode’: ministarstvo

Terminal je odgovoran za oko 20% cjelokupnog američkog izvoza LNG-a koji je u posljednjim mjesecima uglavnom usmjeren prema Uniji.

Plinska bojišnica

Ruski državni energetski div Gazprom u teoriji bi više plina mogao dostaviti kroz Ukrajinu no Kijev odbija proslijediti pošiljke čija ruta vodi kroz okupirane teritorije.

Pažljiviji promatrači znaju i da je Moskva stratešku igru s plinom započela u mjesecima prije invazije. Njemačka je nakon izbora novog kancelara Olafa Scholza odgodila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2 čija bi upotreba europske muke i cijene ohladila brzo i lako. Kremlj je na odgodu odgovorio prekidom isporuke kroz cjevovod Yamal-Europe koji bogata ruska nalazišta plina preko Bjelorusije povezuje s Poljskom i Njemačkom.

>>>Biden zavjetovao da će ruski napad na Ukrajinu okončati Sjeverni tok 2

Za Europljane neugodno, Sjeverni tok 1, glavnu arteriju za isporuku ruskog plina Njemačkoj, čeka redovito godišnje održavanje koje će protok plina u potpunosti zaustaviti od 11. do 21. srpnja. Cjevovod u normalnim okolnostima kroz godinu dostavi oko 40% naručenog plina.

Scenariji

Katarina Filipenko, glavna analitičarka konzultanta Wood Mackenzie, procjenjuje da bi, u slučaju da Sjeverni tok proradi punim kapacitetom, što smatra neizglednim, Europa spremnike mogla napuniti do 80% kapaciteta zaključno s 1. studenoga.

“No ako Sjeverni tok nastaviti teći s 45% kapaciteta, ili ako se skroz zaustavi, Europa će skladišta moći popuniti tek djelomično, (ovisno o scenariju) na 69% ili 60%,” rekla je. “Ako Gazprom nastavi ograničavati tokove, zalihe će u oba slučaja isteći kroz zimu, ukoliko se ne poduzmu druge mjere za potražnju i opskrbu ili ako Gazprom ne dostavi dodatni plin kapacitetima kroz Ukrajinu, iako mi mislimo da je to krajnje neizgledno.”

>>>Godišnja cijena ruskih sankcija Njemačkoj oko pet milijardi eura | LNG

Suočene s navedenim neizvjesnostima i drugim faktorima veleprodajne cijene plina na za Europu referentnom nizozemskom tržištu skakuću već tjednima i poskupljuju ugovore širom kontinenta.

>>>Cijena dnevne uvozne kvote ruskog plina za EU u mjesec dana skočila s 259 na 689 milijuna €

Kako bilo, i bila riječ o nafti ili plinu, Rusija je prema rastućem konsenzusu neemocionalnih i neovisnih promatrača i analitičara odoljela salvu sankcija bez presedana i uzgred profitirala, reklo bi se u maniri “blowbacka”, što je izraz koji američki obavještajci koriste kad njihove akcije izazovu više štete nego koristi ili rezultiraju samoranjavanjem.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima