Reizborom Donalda Trumpa narušeni transatlantski odnosi europske poslovne i političke lidere nukaju na promišljanje o ponovnoj kupnji ruskog plina, doznao je Reuters od dionika.
Odsijecanje Europske unije od ruskih energenata za Ameriku je ususret i nakon početka rata u Ukrajini bilo nadstranačko pitanje.
SAD je u 2019. godini europske saveznike pozivao da kupe njegov “plin slobode”, Trump je tijekom prvog mandata sankcionirao Njemačku u nastojanju da zaustavi završetak izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.
Njegov kolega, Joe Biden potom je neposredno prije početka rata u Ukrajini zavjetovao da će ruska invazija okončati plinovod.
SAD je kritičnu europsku infrastrukturu sabotirao 26. rujna 2022. godine.
Trump je ususret i nakon izborne pobjede zaprijetio da će EU ocariniti “do balčaka”, ako ne kupi velike količine američke nafte i plina.
Promišljanje “nezamislivog”
Reuters u takvom kontekstu piše da pojedini europski dužnosnici i poslovni lideri sada prihvaćaju zbilju u kojoj su Amerikanci nepouzdani i skupi partneri te promišljaju o “onom što je prije godinu dana bilo nezamislivo”.
Uvoz ruskog plina, uključujući od energetskog titana Gazproma, možda je ipak dobra ideja.
“Ako bude razumnog mira u Ukrajini, mogli bismo se vratiti na protoke od 60 milijardi kubičnih metara, možda 70, godišnje, uključujući LNG,” rekao je Didier Holleaux, izvršni potpredsjednik francuskog Engieja, u intervjuu za Reuters.
Engie, dijelom u državnom vlasništvu, nekoć je slovio kao jedan od najvećih kupaca plina od Gazproma. Holleaux je naveo da bi Rusija, u novoj geopolitičkoj zbilji, mogla zadovoljiti 20-25% europskih potreba, u poredbi s 40% prije rata.
Patrick Pouyanne, predsjednik i izvršni direktor TotalEnergies također je upozorio protiv oslanjanja i ovisnosti o američkom plinu.
“Trebamo diversificirati, mnogo ruta, umjesto da se previše oslanjamo na jednu ili dvije,” rekao je. “Europa se nikad neće vratiti uvozu 150 milijardi kubičnih metara kao prije rata … ali bi možda moglo biti 70 bcm-a,” dodao je.
Sve slabiji “tabu”
Pozivi na obnovu uvoza ruskog plina osobito su glasni u Njemačkoj koja se, za razliku od Francuske, odrekla nuklearne energije.
Proizvođači u Leuni, najvećem parku kemijskih tvornica u Njemačkoj, sve su smjeliji u kršenju “tabua” i pozivima na reaktivaciju Sjevernog toka čija je jedna cijev ostala netaknuta.
“Mi smo u ozbiljnoj krizi i ne možemo čekati,” rekao je Christof Guenther, direktor tvrtke InfraLeuna koja upravlja parkom.
Rezimirao je da njemačka kemijska industrija radna mjesta gubiti pet tromjesečja zaredom, što nije zabilježeno desetljećima.
“Ponovno otvaranje cjevovoda cijene bi smanjilo više nego bilo koji trenutni program subvencija,” rekao je. “To je tabu tema,” dodao je.
Unatoč karakterizaciji, njegovo gledište više ili manje otvoreno podržavaju i brojni drugi industrijalci Leune koji su svoja gledišta podijelili za Reuters.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.