Nobelom okrunjen ekonomist i pobornik ekonomije koja služi ljudima Joseph Stiglitz u osvrtu za Guardian upozorava da opsesija svjetskih lidera BDP-om mora stati jer gubimo šansu za primjeren odgovor na trostruku prijetnju klimatskih promjena, financijske nejednakosti i građanskih pobuna što se šire širom svijeta.
Stiglitz u snažnom komentaru isprepletenih kriza i ljudske patnje piše da je u njegovom umu očvrsnula ideja kako je “nešto temeljito krivo u načinu na koji procjenjujemo ekonomsku učinkovitost i društveni napredak.”
On definiciju BDP-a kao “zbroj vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u zemlji u određenom razdoblju” suočava s iluzornim “oporavkom” nakon financijske krize i aktualnim građanskim nezadovoljstvom, zrcaljenim i u hrvatskih prosvjetitelja, kako bi pokazao da naširoko korišteno mjerilo ne služi svrsi niti reflektira ekonomsku zbilju ili životni standard ljudi.
“Ako mjerimo krive stvari, radimo krive stvari.”
Joseph Stiglitz
>>>Kraj neoliberalizma i preporod Prosvjetiteljstva nužni za opstanak civilizacije: Stiglitz
“Trebalo bi biti jasno da usprkos povećanju BDP-a, usprkos tome što je kriza iz 2008. godine daleko iza nas, sve nije dobro. Mi to vidimo u političkom nezadovoljstvu koje para kroz mnoge napredne ekonomije; mi to vidimo u rasprostranjenoj podršci demagozima čiji uspjeh ovisi o iskorištavanju ekonomskog nezadovoljstva; i mi to vidimo u našem okolišu, gdje bijesne požari a poplave i suše postaju učestalijima,” piše Stiglitz.
>>>Rasprodan je prvi udžbenik Moderne monetarne teorije
Rezimirajući središnji argument svoje nove knjige ispisane u suradnji s kolegama ekonomistima Jean-Paul Fitoussijem i Martine Durand, on kaže da proučavanje posljednjih deset godina globalne ekonomije s rastućom jasnošću pokazuje zašto vlade i političari “mogu i moraju ići daleko iznad BDP-a.”
“Ako se čini da naša ekonomija raste ali taj rast nije održiv jer mi uništavamo okoliš i koristimo rijetke prirodne izvore, naše bi nas statistike trebale upozoriti. Ali budući da BDP ne uključuje iscrpljivanje resursa i propadanje okoliša, obično dobivamo pretjerano ružičastu sliku.
>>>Novi Zeland predstavio ‘proračun za boljitak’, odmaknuo ekonomski uspjeh od BDP-a
Te su brige sada dovedene u prvi plan s klimatskom krizom. Prošla su tri desetljeća od trenutka otkad je prijetnja klimatskih promjena naširoko priznata, a stvari su se pogoršale brže od očekivanja. Bilo je ekstremnijih događaja, većeg topljenja ledenjaka i većeg uništavanja prirodnih staništa.”
Sve nije OK, ponavlja Stiglitz, ali ekonomisti rade na novim načinima za mjerenje ekonomskog zdravlja. Ako budu široko prigrljena, nova ekonomska mjerila koja uključuju ljudsku radost i sreću i boljitak kao i boljitak okoliša, mogla bi promijeniti smjer povijesti i čovječanstva.
