PolitikaPreporučeno

Szijjártó naveo prioritete mađarskog predsjedanja, ilustrirao ‘super super licemjerje ‘ Zapada

Britanski trust umova Chatham House prošlog je tjedna poveo razgovor s ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske, Péterom Szijjártóm, čija nacija s 1. srpnjem 2024. preuzima rotirajuće predsjedanje Europskom unijom.

Generalno zanimljiv intervju s jednim od najiskusnijih europskih diplomata evolvira oko nacionalnih i nadnacionalnih izazova i materijalizacije novog, fragmentiranog i multipolarnog svjetskog poretka o kojem je u posljednjim godinama najotvorenije i najbodrije zborio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Szijjártó je, među ostalim, naveo prioritete mađarskog predsjedanja, komentirao posljednji petogodišnji mandat još uvijek aktualne Europske komisije, zapadnjačku hipokriziju, “činjenice” o europskim sankcijama Rusiji i vanjsku politiku Mađarske u kontekstu rata u Ukrajini.

Tri prioriteta

U osvrtu na dolazeću rotaciju diplomat je, uz dozu humora i napomenu da bi mnogi željeli da Mađarska ne predsjeda EU-om, naveo “tri jako značajna prioriteta”.

“Definitivno ćemo dati sve od sebe kako bismo unaprijedili pitanje proširenja Europske unije na zapadni Balkan. Mi smo zemlja koja je izravni susjed ove regije, mi smo zemlja koja jako dobro razumije razliku između mirnodopske situacije na zapadnom Balkanu i nemira na zapadnom Balkanu, i svi mi dobro znamo kakvu razliku te dvije različite situacije mogu činiti po sigurnost i napredak čitavog europskog kontinenta. Pet zemalja kandidata u prosjeku je u čekaonici provelo 14 godina i 11 mjeseci. Sjeverni Makedonci tamo su već 18 godina. Ukoliko ne možemo napredovati po tom pitanju, mi ćemo ugroziti vjerodostojnost politike proširenja Europske unije…,” rekao je.

Kao druga dva prioriteta naveo je suzbijane ilegalnih migracija i usvajanje paneuropske “patriotske gospodarske politike” kakvu prakticiraju Sjedinjene Američke Države i Kina za koju je naglasio da je u posljednjim godinama u kontekstu bruto domaćeg proizvoda i gospodarske snage EU izgurala s drugog na treće mjesto.

Slijeva na desno: Luminița-Teodora Odobescu (Ministrul Afacerilor Externe, Rumunjska), Péter Szijjártó (ministar vanjskih poslova i trgovine, Mađarska), Gordan Grlić Radman (ministar vanjskih i europskih poslova, Hrvatska); Foto: European Council
Vladavina prava

Modèratorica se potom osvrnula na mađarsku “delinkventnost”, odnosno dugogodišnji prijepor oko unutarnjih politika vladajuće stranke Fidesz i vladavine prave. “Hoće li EU promijeniti Mađarsku, ili će Mađarska promijeniti EU?” upitala je.

“Mislim da su svi više-manje svjesni da smo mi izrazito karakteristična desničarska vlada. Mi uistinu ne volimo ostavljati sumnju po tom pitanju. Mi smo konzervativna, patriotska, desničarska vlada i nama je uistinu očito, na temelju rasprava i borbi u posljednjih 14 godina da Bruxelles i cijeli ovaj međunarodni liberalni mainstream koji vlada europskom političkom arenom ne može probaviti da postoji vlada koja je apsolutno protiv liberalnog mainstreama, i da je i dalje izrazito uspješna i uživa potporu naroda. Mi razumijemo da Bruxelles ne može probaviti ovu kombinaciju. I kada me pitate što mislim o stvarnom razlogu rasprava ili napada ili uvreda koje nam se upućuju iz Bruxellesa i iz drugih prijestolnica, ja bih rekao da je to razlog jer liberalni mainstream teži o sebi objaviti da je on jedini progresivni, uspješan, prihvatljiv modalitet političkog napretka. Naš je pristup drugačiji, i mislim da mi s našim postojanjem, uz činjenicu da smo na vlasti 14 godina uz potporu naroda, da mi služimo kao (živi) dokaz da liberalni mainstream nije isključivi put naprijed. Također postoji  i konzervativni, domoljubni, demokršćanski način,” odgovorio je pa ponovio službeno stajalište Mađarske da nadnacionalno upravljanje članicama EU-a treba zauzdati i mnoge kompetencije vratiti suverenima.

Super super licemjerje

Razgovor se potom okrenuo odnosima Mađarske i Rusije, što je također rezultiralo zanimljivim i “činjeničnim” inputom.

Péter Szijjártó

“Znate, kada je u pitanju suradnja s Rusijom postoje područja u kojima (europske) sankcije dopuštaju suradnju i područja u kojima sankcije ne dopuštaju suradnju. U područjima koja su zahvaćena i zabranjena europskim sankcijama mi ne surađujemo. U područjima koja nisu zahvaćena … mi surađujemo na temelju naših nacionalnih interesa i željeli bismo popraviti suradnju. Dopustite mi da vam dam tri primjera zašto ja govorim da je cijela Europska unija i cijela Transatlantska zajednica super super licemjerna po tom pitanju. Postoji golemo licemjerje u tom pogledu, osobito u vezi sa sankcijama i cjelokupnim odnosima s Rusijom. Samo tri kratka primjera. Prvo, ja sam u vladi osobno odgovoran za izgradnju nove nuklearne elektrane u Mađarskoj … U 2014. mi smo potpisali ugovor s Rosatom, ruskom tvrtkom za nuklearnu energiju, da za nas izgradi nuklearnu elektranu. Mi sada gradimo tu elektranu, priprema se zemljište, Rusi, OK? Ako vas ja sutra odvedem na gradilište, vidjet ćete da su u tijeku golemi radovi, ali vidjet ćete američke, njemačke i francuske podizvođače kako rade na gradilištu. Njih plaćaju Rusi da tamo rade. To je moja prva točka. Druga točka. Mi smo bili pod postojanim pritiskom da s Rusima ne radimo na nuklearnoj energiji, da ne kupujemo nuklearno gorivo od Rusa. Mislim, ako ne kupimo nuklearnog gorivo od Rusa mi sutra moramo ugasiti naše nuklearni elektrane koje trenutno pokrivaju 33% naše potražnje za električnom energijom. Dakle, (oni kažu) prestanite kupovati nuklearno gorivo. A tko je lani bio najveći dobavljač (nuklearnog goriva) Sjedinjenim Američkim Državama? Rusija. SAD je prošle godine na ruski uranij potrošio više od milijardu dolara. Rusija je prošle godine bila glavni glavni dobavljač uranija za SAD i oni nas pritišću da ne kupujemo gorivo od Rusa. Treća točka. Nafta. Zapadni Europljani su tako ponosni na sebe. Riješili smo se ruske nafte. Vi iz srednje Europe to niste mogli učiniti, pogledajte koliko smo bolji od vas… Udio ruske nafte u Indiji bio je ispod 1% prije rata (u Ukrajini), sada je vrlo blizu 40%. Prije rata Europa nije kupovala indijsku naftu, sada je Europa najveći kupac ‘indijske nafte’. Budući da je mi ne kupujemo, pretpostavljam da ju kupuju drugi u Europi, a to moraju biti oni koji kažu da je ne kupuju,” zaključio je Szijjártó čija treća točka nije iznenađenje za motritelje tržišta nafte i plina.

Diplomat se u razgovoru osvrnuo i na transatlantske odnose, situaciju na Bliskom istoku i uspon Kine.


Povezane vijesti